Ustavni sud već nekoliko mjeseci nije funkcionalan i može se govoriti o tome da sva pravna sredstva koja se pred njim izjavljuju nijesu djelotvorna, zbog toga, smatra pravnik Veselin Radulović, u slučaju izmjena Zakona o predsjedniku može se razmišljati i u pravcu obraćanja međunarodnim sudovima.
- Kada je organ koji odlučuje nefunkcionalan svakako da i pravna sredstva koja se podnose tom organu ne mogu biti djelotvorna, odnosno ne mogu ispunjavati osnovni uslov da bi se smatrali djelotvornim pravnim ljekovima - pojasnio je Radulović.
Zbog toga se, dodao je, može razmišljati i o obraćanju međunarodnim sudovima.
- Moguće da se i u tom pravcu može razmišljati, a čini se da je neka vrsta međunarodnog posredovanja možda i neophodna, jer su naši političari odavno već pokazali da nijesu sposobni, i ne samo da nijesu sposobni, već i da nemaju želju da neka ključna pitanja riješe na način koji bi bio ustavan i legitiman - naglasio je Radulović.
Smatra i da ne bi bilo dobro formirati vladu na osnovu neustavnog zakona, jer bi to, pored kršenja najvišeg crnogorskog pravnog akta, otvorilo i drugi niz problema.
- Ne bi bilo dobro da se izabere vlada na osnovu neustavnog zakona, ne samo zbog onoga što su saopštile Venecijanska komisija i Evropska komisija, već i zbog toga što bi to proizvelo ozbiljne posljedice. Takva vlada i eventualne odluke koje bi donosila, a morala bi donositi neke odluke, bile bi ništavne i neustavne - istakao je Radulović.
I tu se, dodao je, postavlja pitanje što će se dogoditi kada se u jednom trenutku kompletira Ustavni sud i utvrdi da su usvojene izmjene Zakona o predsjedniku neustavne.
- Što onda treba raditi sa svim tim odlukama koje je vlada izabrana na osnovu takvog zakona donijela - upitao je Radulović.
Podsjetio je i da je oko pitanja neustavnosti usvojenih izmjena postojala saglasnost među pravnim stručnjacima, a vjeruje i da su autori takvog teksta svjesni da on nije u skladu sa Ustavom.
Komentarisao je i tumačenje pravnika koji su ocijenili da bi predsjednik države Milo Đukanović mogao ukazom raspuštiti Skupštinu zato što nije izabrala vladu u prethodna tri mjeseca.
Radulović, međutim, smatra da bi takvo tumačenje ustavne norme bilo preširoko.
- Mislim da to ne bi bilo u skladu sa Ustavom, jer on propisuje da predsjednik države može raspuštiti Skupštinu u situaciji kada protekne 90 dana otkada je određen mandatar, a nije izabrao vladu. Mi imamo specifičnu situaciju – nijesmo ni imali predloženog mandatara. Zbog toga smatram da se ne može ni početi sa računanjem tog roka - istakao je Radulović.
Podsjetimo, Đukanović je u petak potpisao ponovo izglasane izmjene Zakona o predsjedniku, ali je i kazao da neće postupati po njima. Takođe, saopštio je i da se konsultuje sa stručnjacima za ustavni sistem kako bi vidio kakve mogućnosti ima na raspolaganju i ima li pravnog osnova za raspuštanje Skupštine.
