"Nedomaćinski i bez potrebne ekonomske vizije predložen budžet, produbiće ekonomsku krizu, ostaviti građane na nemilost galopirajućem rastu cijena u marketima, trgovinama i na tržištu nekretnina, propustiti šansu da otvori potrebnu razvojnu perspektivu i stvori ambijent za mali i srednji biznis i privuče strane direktne investicije", kazao je Rakočević za "Dan".
Istakao je da je predlog budžeta izrazito potrošački ili preciznije – rasipnički.
"Povećanje javne potrošnje, povećanje zarada funkcionerima, bez dugo obećavanog programskog budžetiranja, bez najave optimizacije javne uprave u broju zaposlenih i budžetu za plate, naprotiv. Nema vizije pokretanja novog razvojnog ciklusa koji bi generisao održive prihode za servisiranje obaveza države", naveo je on.
Umjesto takvog pristupa, ideja Vlade je, navodi Rakočević, da namiruje partijske apetite, ugrožava ekonomsku i privrednu supstancu koja treba da puno budžet, umjesto čega namjeravaju da obaveze servisiraju skupim, kontroverznim i velikim zaduženjima.
"Dakle, budžet nije ni potrošački, već rasipnički", ocijenio je Rakočević.
Odlukom o zaduživanju propisano je da se Vlada može zadužiti do 1,4 milijarde za otplatu duga i stvaranje rezerve.
"Zaduženje je nastavak neodgovorne politike prema sadašnjim i budućim generacijama. Vlada će zaduženje u značajnoj mjeri koristiti za pokrivanje nedostajućih sredstava i za finansiranje tekuće potrošnje. Takav pristup državu vodi u tešku recesiju, koja će se desiti zbog neodgovornih politika zaduživanja, u srednjem roku", predviđa Rakočević.
Prema njegovim riječima, budžet svake države treba da postavi kao osnovni cilj rast životnog standarda građana.
"Umjesto toga, Spajić budžetom zanemaruje potrebu kreiranja ekonomskog modela i aktivnosti za obuzdavanja rasta cijena osnovnih životnih namirnica, a istovremeno stavlja privredu u nepovoljnu poziciju. Teško je razumjeti šta je razvojna vizija Vlade", istakao je on.
Prema njegovim riječima, budžet Crne Gore mora da odslikava viziju razvoja realnog sektora, kao generatora održivog ekonomskog rasta.
"Energetika, turizam, poljoprivreda, stavljanje novih tehnologija, poput digitalizacije javne uprave, blokčejn tehnologije, razvoj infrastrukture i kapitalnih projekata na sjeveru i jugu, sa ciljem privlačenja kredibilnih investitora. Istovremeno, stvaranje profesionalne, smanjene i dobro motivisane državne administracije, koja mora biti izuzetan servis građanima i privredi, otklanjajući, a ne stvarajući barijere", poručuje Rakočević.
Umjesto takvog pristupa, budžet će se, nadalje ističe Rakočević, puniti na osnovu projekata i ekonomskih dostignuća Vlada prije 2020. godine, bez jednog eksera nove ekonomske vrijednosti.
"Vlada predviđa nova ogromna zaduženja za nedostajuće prihode. Rashodi su vrlo inovativno zamišljeni; troši se na svim pozicijama gdje se namiruju partijski apetiti, a izdvajanje za investicije koje vraćaju novac budžetu i građanima u srednjem i dugom roku Vlada ne razumije kao potrebne, jer razmišljaju samo o svojoj brzoj koristi, a ne o državnom interesu za sadašnje i buduće generacije", rekao je Rakočević.
Rebalans budžeta je često karakteristika kada ne planirate precizno godišnji budžet, rekao je Rakočević.
"Mnogo je neizvjesnosti u planiranju prihoda budžeta, a mandatorni troškovi su izuzetno visoki. Za takvo stanje, najmanje je odgovoran ministar finansija Novica Vuković jer je primoran da budžet kreira u skladu sa partijskim željama partnera u Vladi i eksperimentalnim idejama predsjednika Vlade. Zbog toga ne bih bio začuđen ukoliko se predloži više od jednog rebalansa budžeta u 2025. godini", zaključio je Rakočević.
