Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Rakočević: Kada ANB dobro radi, strani obavještajci ne mogu ni da uđu u CG, još manje da prikupljaju informacije

Rakočević: Kada ANB dobro radi, strani obavještajci ne mogu ni da uđu u CG, još manje da prikupljaju informacije

"Ako su tačni napisi da je bezbjednosna služba sa velikim zakašnjenjem proslijedila MUP-u vrlo ozbiljne informacije koje su potencijalno ukazivale na ozbiljno krivično djelo za koju je potrebna kontradiverziona i protivteroristička zaštita, to je – najblaže rečeno – neprihvatljivo u modernim državama", kazao je u kriminolog Velibor Rakočević.

Rakočević: Kada ANB dobro radi, strani obavještajci ne mogu ni da uđu u CG, još manje da prikupljaju informacije Foto: Gradski portal
Gradski portalIzvor

“Kada je riječ o takvim informacijama, dužnost je i državnih organa, i bilo kojeg lica da što prije o tome obavijesti policiju kako bi se spriječile posljedice. Po opšteprihvaćenom načelu hitnosti i brzine, bila je obaveza da se što prije alarmira kompletan bezbjednosni sistem – posebno Specijalne antiterorističke jedinice za uklanjanje eksplozivnih naprava koje bi mogle da ugroze živote ljudi”, dodao je on.

Kako je precizirao, ukoliko postoji indicija da je komunikacija državnih organa nefunkcionalna, kako se to pokazalo u ovom slučaju kada potpredsjednik vlade u tehničkom mandatu zadužen za bezbjednost Dritan Abazović nije imao precizne podatke o događaju u Budvi, “postoje kontrolni mehanizmi kojima se utvrđuje postupanje državnih organa”. U slučaju da postoji sumnja u nezakonitost, neažurnost i neprofesionalnost, podsjeća Rakočević, i građanin može da inicira provjeru rada tih organa. Takođe ističe da je prema crnogorskim zakonima, obaveza svakoga ko zna za neko krivično djelo za koje se akteri gone po službenoj dužnosti – uključujući dojavu u Budvi – da takav događaj prijavi.

“Na sreću, dojava nije bila prava, kao što je to bio slučaj ranije kada smo imali niz takvih slučajeva. Da jeste, posljedice bi bile katastrofalne, uključujući žrtve te izazivanje nesigurnosti i straha kod građana”, dodao je on.

I pored toga što je Pozdnjakova grupa “Muška država” u Rusiji označena kao ekstremistička i zabranjena prošle godine, on je nesmetano ušao u Crnu Goru i tu do sada boravio. Razlog za takav propust Rakočević vidi u stanju bezbjednosnog sektora šireg regiona.

“Smatra se da danas ne postoji država na svijetu gdje ne ‘vršljaju’ agenti stranih službi. Zbog toga je posebno značajna uloga Agencije za nacionalnu bezbjednost. Pored očuvanja suvereniteta, ustanovnog poretka i integriteta, ona mora permanentno da radi na eliminisanju lica koja prikupljaju obavještajne podatke na našoj teritoriji za potrebe stranih službi i država, što je jedno od krivičnih djela protiv ustavnog uređenja i bezbjednosti Crne Gore. Takođe, ANB mora sve informacije koje prikupi da dostavlja na ključne adrese predsjednika države, Skupštine i Vlade”, pojasnio je on i dodao da agencija mora da spriječi i odliv informacija iz zemlje.

Aktivnosti ANB-a trenutno vidi kao ključne, s ozbirom na geostratešku poziciju Crne Gore gdje se “pokušava kroz brojne forme djelovanja narušiti država”.

“Jedna od najopasnijih formi je ukoliko bezbjednosna služba dozvole da pripadnici stranih obavještajno-bezbjednosnih službi djeluju na nečijoj teritoriji. Jer, oni ne mogu ni da uđu u zemlju ako ANB preventivno dobro radi. U protivnom, bezbjednost zemlje bi bila dovedena u pitanje”, kaže Rakočević.

On kaže da je iz medija saznao za izjavu direktora Uprave policije Zorana Brđanina o tome da je u toku procedura kako bi se eventualno dala zaštita građanskom aktivisti Aleksandru Saši Zekoviću zbog prijetnji Pozdnjakova. Takođe navodi da takve osobe “ne prezaju ni od toga da nekome javno prijete”.

“Prijetnja građanskom aktivisti je ipak alarm za uzbunu i policija treba što prije da zaštiti gospodina Zekovića. Trebalo bi to da uradi za svakog građanina koji je u opasnosti. Ali, ukoliko institucije postupaju nejednako prema različitim osobama, to je neprofesionalno i nedopustivo ponašanje… Poslove bezbjednosti uvijek su obavljali odabrani, koji su prošli sve provjere i ponosan sam što sam imao priliku da to radim. Ideološka i politička podvojenost ljudi koji obavljaju te dužnosti je preduslov, jer ne možemo građane dijeliti po ličnim svojstvima”, kazao je on i istakao da je suprotno ponašanje “daleko od demokratskih standarda”.

Navodi kako su u Ulcinju tokom izbornog dana mogle biti prisutne samo policijske jedinice na način kako to zakoni propisuju, ali da je prisustvo službi bezbjednosti “krajnje nedopustivo, jer ono može negativno da utiče na slobodno iskazivanje volje građana”. Ukazao je i na to da je političko djelovanje onih koji rade u državnim organima “jedno o najvećih povreda radne discipline”, zbog kojeg se može ostati zbog posla.

“Ako je tačna izjava Mehmeda Zenke da toliko policijskih vozila u Ucinju nije vidio od vremena Slobodana Miloševića, onda je riječ o zloupotrebi. U slučaju da je to sve učinjeno s umišljajem, tada je riječ o jednom od najvećih djela protiv izbornih prava. Takođe, na mjesto ministra dolazite voljom politike, ali na neku višu poziciju u policiji – svojim radom i zaslugama, nekad nakon više decenija. Zato takve osobe nema šta da traže na mjestima gdje se glasa, osim ako nije neka službena obaveza”, dodao je.

Za uslov DPS-a da je “vraćanje bezbjednosnog sektora u okvire države” obaveza za podršku formiranju manjinske vlade kaže kako je to, u stvari, “osnovna premisa za normalno djelovanje države”, jer oblast unutrašnjih poslova svaka država ljubomorno čuva za sebe.

Portal Analitika