Na pitanje kako komentariše izjave političara nakon akcije Specijalnog državnog tužilaštva u kojoj su uhapšeni bivši specijalni državni tužilac Milivoje Katnić i šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Zoran Lazović, ocijenio je da se „ljudima crtaju mete osvetnički i ostrašćeno“.
"Ugrožena je samostalnost i nezavisnost pravosudnih institucija", naglasio je Rakočević.
Lazović i Katnić uhapšeni su 14. aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. Bivši visoki funkcioner crnogorskih službi bezbjednosti – Lazović osumnjičen je da je bio šef kriminalne grupe čiji članovi su, prema tvrdnjama Tužilaštva, postali bivši glavni specijalni tužilac Katnić, zatim bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost, Lazovićev sin Petar i bivši specijalni tužilac Saša Čađenović, a sve sa namjerom da bi navodno „radili za šefa kavačke kriminalne grupe“ Radoja Zvicera. Njima se na teret stavlja nezakonito skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru srpskim kriminalcima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću.
Parlamentarna većina i izvršna vlast nakon hapšenja Lazovića i Katnića, maltene su slavile i dale bezrezervnu podršku akciji Specijalnog državnog tužilaštva, nepoštujući pretpostavku nevinosti, saopštavajući presude i prije nego što je podignuta optužnica.
Katnić je na „crnoj listi“ nekadašnjeg Demokratskog fronta, proruske i prosrpske političke organizacije, koju je, zajedno sa specijalnim tužiocem Sašom Čađenovićem, podigao optužnicu za takozvani pokušaj državnog udara na dan izbora u oktobru 2016. godine, koji su planirale i pripremale ruske službe bezbjednosti, uz podršku ovdašnjih saradnika.
Na optužnici su se našli i lideri tadašnjeg DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević, koji su 2017. Katniću najavili osvetu, uz poruku da će „platiti kad tad“.
Katnić od 14. aprila štrajkuje glađu u Istražnom zatvoru i njegovo zdravstveno stanje je ozbiljno narušeno, jer je samo prije mjesec imao ozbiljan zdravstveni problem, koji u ovoj situaciji može ugroziti njegov život.
Grupa građanki i građana, upravo zbog Katnićevog narušenog zdravlja, zatražila je u ponedjeljak, 22. aprila, sa protestnog skupa koji su organizovali ispred prostorija SDT-a, da se on brani sa slobode, jer mu je život ugrožen.
Profesor Rakočević je komentarišući protest građana u znak podrške Katniću kazao da u tome ne vidi ništa sporno, jer je pravo građana da ukazuju na anomalije u društvu.
"Ne sporim nadležnost tužilaštva da kvalifikuje svaki događaj", dodao je Rakočević.
Smatra da je nehumano osobe koje su u poodmaklim godinama držati u pritvoru, ako već postoje humanije mjere za obezbjeđenje prisustva okrivljenog u krivičnim postupcima.
Marković bez konkretnog odgovora
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković, koji je nakon građanskog protesta ispred zgrade SDT-a najavio da će od Tužilačkog savjeta tražiti da se izjasni o pokušajima uticaja na ovu instituciju, u odgovoru na pitanja Pobjede nije precizirao da li smatra da je ovaj protest bio pokušaj uticaja na Tužilaštvo.
"Inicijativa Tužilačkom savjetu odnosi se na različite pokušaje uticaja na Državno tužilaštvo koje će ostati istrajno u primjeni zakona i principa jednakosti pred zakonom u cilju zaštite autonomije i samostalnosti Državnog tužilaštva", navodi se u odgovorima.
Vijesti su u utorak objavile da će VDT tražiti od Tužilačkog savjeta da razmotri pokušaj uticaja na Tužilaštvo nakon građanksog okupljanja u znak podrške bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću da se u daljem postupku brani sa slobode.
Marković je Pobjedi odgovorio i da „vrhovni državni tužilac u potpunosti poštuje slobodu govora, okupljanja i sve druge oblike izražavanja usklađene sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama“.
