„Tu je i pravno i faktički situacija veoma jasna. Ne može samo jedan čovjek biti odgovoran. Definitivno. Evo iz kojeg razloga. Ranije je u jednom periodu Uprava policije bila odgovorna Vladi, Ministarstvo unutrašnjih poslova je bilo tu više formalno i u tom smislu je svu odgovornost imao direktor Uprave policije. Sada je pod ingerencijom ministra unutrašnjih poslova UP i vrlo je jasno i lako izvesti zaključak da on snosi makar isto toliko odgovornosti. Jer, na predlog ministra direktora i postavlja i razrješava Vlada, a samim tim i premijer”, kazao je on u jutarnjem programu Televizije 7.
Dakle, kako dodaje, imamo jasnu poziciju što se tiče i direktora Uprave policije i ministra unutrašnjih poslova i premijera.
“I individualna i kolektivna odgovornost. Apsolutno govorim ovdje prije svega o objektivnoj odgovornosti za stanje bezbjednosti i za ono što imamo nažalost u sistemu bezbjednosti… Imamo ozbiljno bezbjednosno usložnjavanje situacije što može i već ima vrlo negativne implikacije za stanje u društvu“, kazao je profesor Rakočević.
Govoreći o stanju u društvu, Rakočević je ocijenio situaciju zabrinjavajućom rekavši da kao glavne uzroke za to vidi partijsko zapošljavanje, koje je drastičnije nego u vrijeme ranije vlasti, nepoštovanje zakona i populizam.
„Pogledajte šta je nama jedan od ključnih nedostataka – upravo manjak stručnih ljudi. Imali smo sječu vrhunskih profesionalaca i osvetnički, brutalni pristup da sve što je ranije bilo nije valjalo, a ovo što je sad je sve med i mlijeko. A nažalost nije tako, stvarnost je potpuno drugačija…”, poručio je Rakočević.
Zakon o budžetu je, kako dodaje, jedan od najvažnijih pravnih akata u državi.
“Po značaju – što treba da znači za stabilnost jedne države je ubjedljivo na prvom mjestu. Odnos prema državnom novcu je da jedan eurocent mora imati pravni osnov za potrošnju. Šta ovdje imamo? Imamo dvije dimenzije koje su vrlo zabrinajvajuće. Prva je da je prosto nevjerovatno koliko ima tog diletantskog pristupa u donošenju zakona – oni kad se jedna većina oformi i onda kažu ad-hok ajmo nešto da predložimo. Nije to u javnom interesu nego je to prije svega da se neki parcijalni interesi ostvare”, kazao je on.
Zato, kako dodaje, nijedan propis ne može da izdrži prođu na Ustavnom sudu.
