uslova na Zemlji mogli prenijeti na čovjeka. Jedini način da se vratimo u kolosijek održivosti je temeljno prihvatanje svih procjena koje nam u današnjem trenutku nauka pruža, kao i onog što će nam nauka donijeti u budućnosti“, poručuje Pušić.
I ovog puta vizuelni umjetnik Darko Vlaović uradio je animirani spot za ovu numeru.
Pjesma govori o značaju prirodnih i društvenih nauka za razvoj čovjeka od praistorije do danas i podsjeća da ljudi mogu da sanjaju, pogađaju, ignorišu činjenice, sumnjaju, izmišljaju i vjeruju u šta god hoće, ali da se samo naučnom metodom može dokazati šta je tačno. „Osloni se na nauku”, poručuje se u pjesmi nastaloj uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a.
Podaci iz međunarodnih istraživanja, ali i istraživanja u Crnoj Gori, pokazuju koliko je povjerenje u nauku bitno: građani koji sumnjaju u nauku češće vjeruju u teorije zavjere i dezinformacije. U nedavnom istraživanju Ipsosa, u Crnoj Gori je nepovjerenje u nauku potvrdilo 13 odsto građana, dok trećina građana vjeruje u teoriju zavjere da je globalno zagrijavanje koje je izazvao čovjek namjerno izmišljena laž da bi se ljudi obmanuli.
Izvještaj Svjetske meteorološke organizacije, objavljen prije par dana, pred početak tekuće UN konferencije o klimatskim promjenama, upozorava na obilje naučnih dokaza o ljudskom uticaju na globalno zagrijavanje, kao i na to da se na osnovu dosada prikupljenih naučnih podataka očekuje da će 2021. godina biti najtoplija koja je ikad izmjerena.
UNICEF je nedavno objavio prvu sveobuhvatnu analizu klimatskog rizika iz perspektive djeteta da bi upozorio da je klimatska kriza u stvari kriza prava djeteta, jer ona pogađa svako dijete na planeti, iako nijedno nije odgovorno za nju.
Ove nedjelje je UNICEF objavio analizu koja pokazuje da planovi za suočavanje s klimatskim promjenama ne uzimaju u obzir potrebe i prioritete djece u dvije trećine od 103 zemlje koje su bile predmet studije.
UNICEF poziva vlade i preduzeća da povećaju investicije za suočavanje s posljedicama klimatskih promjena i prilagođavanje sistema dječje i socijalne zaštite novonastalim okolnostima, kao i da drastično smanjuju emisije gasova staklene bašte.
„Takođe, djecu i mlade treba aktivno uključiti u proces donošenja odluka u vezi s klimatskim promjenama, jer su upravo oni najviše pogođeni“, smatraju u UNICEF-u.