Istraživanje na osnovu kojeg je napravljen izvještaj sproveo je šestočlani tim YIHR-a od 1. januara do 15. decembra, uz podršku međunarodne organizacije Civil rajts defenders (Civil rigts defenders – CRD). Programski direktor YIHR Boris Raonić kazao je da su u fokusu ovogodišnjeg Izvještaja bile diskriminacija, tortura, politički motivisano nasilje i besplatna pravna pomoć.
On je na konferenciji za novinare, a kako prenosi agencija Mina, kazao da je stanje ljudskih prava, koje je bilo na zabrinjavajućem nivou do prije nekoliko godina, danas značajno poboljšano. Međutim, postoje oblasti koje su na zabrinjavajućem nivou, prvenstveno oblast diskriminacije, statusa izbjeglica, porodičnog i politički motivisanog nasilja i slobode izražavanja, naveo je Raonić.
To su, kako je kazao, oblasti na kojima se »i te kako treba dodatno poraditi kako bismo ispoštovali sve što se od nas traži u integrativnim procesima, i kako bi kvalitet života svih građana u Crnoj Gori biti na zadovoljavajućem nivou«. U YIHR ocjenjuju da je politički motivisano nasilje u porastu. »Tokom godine održani su parlamentarni izbori koji su organizovani kvalitetnije nego prethodni.
Međutim, desio se veliki broj incidenata i svi su opisani u našem istraživanju«.Raonić je kazao da zabrinjava i trend koji je iz godine u godinu sve lošiji, i to u oblasti slobode izražavanja u Crnoj Gori, koja se ugrožava kroz razne metode. Izvještaj pokazuje da postoje problemi i u državnim institucijama koje treba da se bave ljudskim pravima. »Prvenstveno problem sa ministrom za ljudska i manjinska prava koji je nekoliko puta izjavio stvari koje čovjek na toj funkciji ne bi smio da kaže«.To su homofobne i izjave koje osporavaju multietnički sklad u Crnoj Gori.
S druge strane, osude državnog vrha nas na određeni način zadovoljavaju, ali ne dovoljno, rekao je Raonić.Prema njegovim riječima, druga institucija »koja zaslužuje dodatnu pažnju je ombudsman, koji dva mjeseca od stupanja na funkciju nema konkretnih reakcija na homofibne izjave.On smatra da ombudsmanu treba proširiti nadležnosti, pogotovu ako bude nadležan za implementaciju zakona o antidiskriminaciju.Mi i brojne međunarodne organizacije ocijenili smo da ombudsman nije lako dostupan žrtvama kršenja ljudskih prava i sloboda.
Takođe, njegova finansijska situacija i administrativni kapaciteti nijesu na zadovoljavajućem nivou, naveo je Raonić.On je kazao da je problem i izostavljanje romskog iz manjinskih jezika u Crnoj Gori.
Pravni savjetnik za ljudska prava u CRD, Goran Miletić, kazao je da je ta međunarodna organizacija podržala Izvještaj YIHR-a jer svaka država svijeta i Evrope zaslužuje da ima godišnji izvještaj o ljudskim pravima gdje će biti navedeno sve što je relevantno za tu zemlju.On je ocijenio da je, kada je u pitanju diskriminacija, glavni problem što Crna Gora nema zakon protiv nje. Nadam se da neće biti slučaj kao sa Srbijom koja je osam godina imala predlog a nije mogla da ga usvoji. Kad je trebalo konačno da ga usvoji – usprotivila se crkva. Koliko znam, vjerske zajednice u Crnoj Gori za sada nijesu toliko glasne, mada se to nikad ne zna, naveo je Miletić.
