Na toj sjednici je bilo riječi o radnicima koji su zbog izgubljenog sudskog spora dužni da matičnoj kući plate više od pola miliona eura.
Prvobitno rješenje menadžmenta, za 126 bivših i sadašnjih radnika, koji su izgubili spor od 2006. godine, bilo je da dug plate u 30 rata, a prije nekoliko dana, na posljednjoj sjednici, Savjet RTCG je odobrio na 60 rata, što je inicirala potpredsjednica tog tijela Marijana Camović-Veličković koja je od početka mandata na strani radnika u toj kući.
Prekršena procedura
Na sjednici Savjeta Javnog servisa, koja je održana u februaru, jedna od gorućih tema bio je ovaj spor, a Raonić je, između ostalog, tada kazao da „će poslati prema izvršitelju zahtjev da se naplati od starih radnika i penzionera“, ako oni ne prihvate da sarađuju i da prihvate da plaćaju u ratama. On je tada rekao i da ima volju da im pomogne ali da su izgubili spor i da im niko ne može, niti smije, otpisati dug te da se on jednostavno mora platiti. Raonić je tada naveo da izvršitelji imaju svoje metode, te da će znati kako da rade, a sve kako bi se sačuvao državni novac.
Jedan od zaposlenih u Radiju Crne Gore, koji je i oštećeni u tom sporu, prema rasporedu je bio zadužen da tog dana tonski snima sjednicu. Problem je nastao u tome što je snimak proslijedio koleginici koja je ove Raonićeve riječi citirala u otvorenom pismu, koje su mu radnici poslali pred protest početkom marta.
Raonić je juče Pobjedi kazao da je tonac i sam priznao da je snimak proslijedio te da je napravio grešku.
"Tačno je da je pokrenut postupak utvrđivanja povrede radne obaveze prema dva zaposlena radnika, ali ne želim da govorim na tu temu jer se mora poštovati prezumpcija nevinost, a taj postupak je još u toku", rekao je Raonić.
On je naveo da je jasna procedura kako se čuvaju snimci i ko može da im pristupi, te da je zbog toga i pokrenuo postupak.
Međutim, Camović-Veličković smatra da je ovakav Raonićev potez zapravo odmazda, jer su sjednice Savjeta javne i mogao je bilo ko od novinara ili članova Savjeta da prenese o čemu se govorilo.
"Tonski zapis sa sjednice Savjeta je samo izgovor za tu odmazdu i demonstraciju sile. Standardna praksa je da se tonski i video snimaju sjednice Savjeta ali ta praksa se polako mijenja tako da zadnje dvije sjednice nijesu bile medijski pokrivene kada je u pitanju RTCG, a interesovanje zaposlenih za ono što se dešava na njima je naravno veliko i zahvaljujući digitalnoj tehnici se prenosi (i tonski, a kad su kamere prisutne i video) sjednice mogu pratiti sa svih računara u RTCG i direktno su dostupni za svih 800 zaposlenih" navela je Camović-Veličković.
Kazala je da menadžmentu smeta transparentnost.
"Smeta i nesmotrenost onoga što su određeni učesnici u raspravi na sjednici u februaru rekli, a što su mislili da neće izaći iz sale (iako su tada bili prisutni predstavnici drugih medija i pratili javnu sjednicu Savjeta) i sada se sve pokušava svaliti na leđa zaposlenih što je nečuven presedan i zloupotreba moći", kategorična je Camović-Veličković.
Oštećeni
Ona je istakla da su zaposleni, protiv kojih je pokrenut postupak, životno zainteresovani za ovu temu jer su oštećeni u sporu.
Pokušaj radnika i penzionera da početkom marta održe protest propao je, nakon što su ih predsjednik Savjeta RTCG Veselin Drljević i Boris Raonić pozvali na sastanak, gdje je odlučeno „da će da nađu rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane“.
Taj sastanak je održan iza zatvorenih vrata i medijima nije bilo dozvoljeno da prisustvuju što je Camović-Veličković takođe kritikovala.
"Na propalom protestu radnika i penzionera, koji je održan iza vrata koje je direktor zatvorio za medije i javnost, njima je obećano da će biti urađeno sve što je u moći menadžmeta kako bi im se pomoglo. Istog dana je po nalogu izvršitelja skinuto po 30 odsto zarade zaposlenima koji su dužnici, a koji nijesu potpisali sporazum o izmirenju sa čijim se sadržajem ne slažu", istakla je Camović-Veličković.
Za spor, koji je mjesecima unazad goruća tema na sjednicama Savjeta RTCG, nije odgovoran sadašnji menadžment, jer se taj problem „vuče“ odavno – prije 30 godina radnici te kuće od plata su izdvajali pet odsto za repetitore i emisione centre za emitovanje programa RTCG.
Devedesetih godina emisiona tehnika je izdvojena iz RTCG i pripojena Pošti Crne Gore, od čega je jedan dio privatizovao Telekom. Radnici koji su bili vezani za emisionu tehniku su dobili vaučere i novčane naknade, a ostali - njih 126, od kojih su neki u međuvremenu preminuli, smatrali su da su oštećeni, jer su svi ulagali u tehniku. Zbog toga su pokrenuli spor protiv RTCG - ali su ga izgubili.
Pravno obrazloženje
Šefica pravne službe u Javnom servisu Irena Vešović kazala je Pobjedi da se u ovom postupku mora poštovati prezumpcija nevinosti.
"Postupak je u toku, naglašavam da zaposleni nije kriv dok se ne dokaže suprotno", istakla je Vešović.
Ona je istakla da je u pitanju postupak utvrđivanja povrede radne obaveze, te da prema članu 147 Zakona o radu imaju 15 dana rok da se odrede po ovom pitanju.
"Pri čemu zaposleni ima rok od pet dana, od dana dostavljanja upozorenja, da traži usmenu raspravu i poslodavac je dužan da mu je omogući. Može da angažuje branioca ili predstavnika Sindikata čiji je član", pojasnila je Vešović.
Prema članu 147 postupak utvrđivanja odgovornosti za povredu radne obaveze može da pokrene direktor saznanjem da je učinjena povreda radne obaveze ili na osnovu inicijative koju može da podnese svaki zaposleni.
