''25. novembara u Bogoti 1981.g. žene su govorile o porodičnom nasilju, silovanjima i seksualnom zlostavljanju, te nasilju koji žene trpe pod režimima, uključujući torturu i nasilje nad političkim zatvorenicama. Danas čini mi se i dalje govorimo o svim ovim stvarima kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta, ali uprkos svim pomacima koje smo napravili na polju ljudskih prava, trenutno se cio svijet suočava sa velikim izazovima u cilju poštovanja istih'', navodi Raščanin-Radičević
Kako dodaje, uticaj tradicionionalnih vrijednosti kroz prizmu patrijahalnih shvatanja odnosa u crnogorskom društvu i poimanja šta je ’’prihvatljivo’’ za žensku i mušku djecu, a šta nije, često dovodi do toga da je nasilje nad ženama prihvatljivo kao model ponašanja.
''Posljedice takvog dizbalansa odnosa moći su devastirajuće i za pojedinca i za društvo. Na nasilje nerijetko ćutimo i žmurimo, a institucije često izostaju da pruže najadekvatniju pomoć i podršku ženama koje nasilje trpe godinama! Iako su u prethodnom periodu uradjene odredjene aktivnosti po pitanju fenomena nasilja nad ženama u Crnoj Gori, sve je to još uvijek nedovoljno,obzirom da nam sva istraživanja pokazuju da su žene u Crnoj Gori i dalje nedevoljno ohrabrene da isto prijave,ali i nedovoljno zaštićene, kada načine taj prvi, ni malo lak korak'', ističe Raščanin-Radičević.
Kako dalje navodi, potpisivanjem i ratifikovanjem Instabulske konvencije Crna Gora se obavezala da će ispuniti odredjene proporuke, ali prema izvještajima Grevia i dalje se suočavamo sa različitim izazovima, od nedovoljne i nepotpune zakonske i institucionalne zaštite do neadekvatne mreže psiho-socijalne podrške.
''Svakako da smo daleko od ,,nulte tolerancije“ na nasilje, ali uz adekvatnu i efikasnu reakciju nadležnih insitucija, uz volju donosioca odluka i promjenu vrijednosnog sistema možemo doći do napredka. Uloga svih je značajna, a ponajviše onih koji nose sa sobom odgovornost i donose odluke.
Jako je važno da oni koji su vladajuća većina nepodržavaju i ne podstiču te tradicionalne uloge žene i prave dodatni jaz u rodnim ulogama, čime je disbalans moći sve izraženiji.
Jačanje desnice u ovom dijelu može da bude podstrekač za dodatni vid ugrožavanja ženskih prava i sloboda. Što svakako vodi ka ugrožavanju demokratije jednog društva'', zaključuje Raščanin-Radičević.
