Početak jutrošnjeg trgovanja obilježio je rast cijene zlata, zahvaljujući kojem bi za taj plemeniti metal ovo mogla da bude najbolja sedmica od sredine novembra, budući da je dolar oslabio nakon što su Federalne rezerve odlučile da povuku stimulans iz ere pandemije kao odgovor na borbu protiv sve većeg inflatornog rizika.
Zlato
Cijena prometnog zlata porasla je 0,2% na 1.802,87 dolara po unci, dok su fjučersi na zlato u SAD porasli 0,3% na 1.802,6 dolara. Cijena zlata uvećana je 1,1% do sada u ovoj sedmici i kreće se u pravcu prvog petodnevnog rasta.
Indeks dolara je ostao pod pritiskom nakon što je na prethodnoj sesiji dostigao najniži sedmični nivo, čineći poluge izražene u dolarima jeftinijim za vlasnike drugih valuta. Referentni 10-godišnji prinos do sada je ove sedmice opao 3,8%.
Tržištu zlata pogoduje visoka inflacija koja nadmašuje oštri potez Fed. Ukoliko se negativne kamatne stope zadrže duže nego što je očekivanog, to bi trebalo da favorizuje tražnju investitora za zlatom.
Cijena srebra je pala 0,1% na 22,44 dolara po unci, platina je ostala na 936,01 dolara, a paladijum je porastao 1,2% na 1.750,57 dolara.
Centralne banke
Britanija je postala prva ekonomija G7 koja je povećala kamatne stope od početka pandemije u četvrtak, a američka centralna banka je takođe signalizirala planove za pooštravanje 2022. godine, dok je Evropska centralna banka samo malo obuzdala podsticaje.
Banka Japana (BoJ) je jutros odlučila da smanji kupovinu korporativnih dugova na nivoe pre pandemije i smanji dio svoje šeme hitnog finansiranja kada se dostigne krajnji rok u martu 2022. Stav BoJ je da monetarnu politiku zadrži izuzetno labavom, ali može da povuče vanredno finansiranje pandemije.
Smanjeni podsticaji i povećanje kamatnih stopa imaju tendenciju da guraju prinose na državne obveznice, povećavajući oportunitetni trošak držanja poluga, koji ne nosi kamatu.
Fed je najavio da će stvoriti preduslove za povećanje kamatnih stopa od tri četvrtine procentnih poena do kraja 2022. godine, budući da se privreda približava punoj zaposlenosti, a američke monetarne vlasti nose se sa naletom inflacije.
Valute
Indeks dolara jutros je iznosio 95,999, što je skoro 1% manje od maksimuma dostignutog u srijedu odmah nakon što su Federalne rezerve objavile da će ubrzati smanjenje programa hitne kupovine obveznica.
Dolar je takođe pogođen rastom funte, koja je u četvrtak porasla 0,45% nakon što je Banka Engleske iznenadila tržišta postavši prva velika globalna centralna banka koja je podigla kamatne stope za 0,15 procentnih poena na 0,25%.
Euro je ojačao nakon što je Evropska centralna banka preduzela još jedan mali korak da poništi stimulanse iz doba krize.
Indeksi
Tržišta akcija nijesu uspjela da pronađu jasan pravac nakon sastanka Feda. Preko noći Nasdaq indeks završio je naglo na nižem nivou pošto su se investitori udaljili od akcija koje su bilježile rast, kao što su velike tehnološke kompanije okrećući se drugim ulaganjima, što je podiglo vrijednost indeksa S&P 500 0,7%.
Japanski Nikkei bio je 0,85% niži tokom jutrošnjeg trgovanja nakon što je porastao 2,13% dan ranije tokom najboljeg dana u skoro sedam nedjelja.
MSCI najširi indeks azijsko-pacifičkih akcija izvan Japana izgubio je 0,2% vrijednosti, krećući se ka najvećem sedmičnom padu od 1,7% i sada iznosi 621,93 poena, što je tek nešto iznad godišnjeg minimuma od 615,99 postavljenog prošle nedjelje.
Kina-SAD
Akcije kineskih kompanija, posebno tehnoloških, povukle su se sa hongkonškim referentnim indeksom HSI koji je u četvrtak dotakao najniži nivo od septembra 2020. i pao 0,56% tokom jutrošnjeg trgovanja.
Razlog pada je, između ostalog, bilo vraćanje fokusa investitora na napete kinesko-američke odnose.
Nedavno je niz novih kompanija u SAD dodat na listu sankcija, što je uticalo na povezane akcije, pa čak i na raspoloženje tržišta.
Vlada SAD je u četvrtak uvela ograničenja za ulaganja i izvoz desetinama kineskih kompanija, uključujući najvećeg proizvođača dronova DJI, optužujući ih za saučesništvo u ugnjetavanju kineske ujgurske manjine ili za pomoć vojsci, dodatno podižući tenzije između dviju najvećih svjetskih ekonomija.
Nafta
Cijene nafte pale su tokom jutrošnjeg trgovanja nakon što su prethodnog dana porasle 2%. Cijena Brenta pala je 0,6% na 71,94 dolara po barelu, a američka nafta WTI izgubila je 0,6% spustivši se na 71,94 dolara po barelu.
Broj novih slučajeva zaraze Omikron sojem u Danskoj, Južnoafričkoj Republici i Ujedinjenom Kraljevstvu dvostruko je veći svaka dva dana. Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je u četvrtak da bi vlada mogla da uvede dodatne mjere kako bi ograničila širenje virusa.
U SAD je brzo širenje Omikrona navelo neke kompanije da pauziraju planove za vraćanje radnika u kancelarije, što značajno utiče u tražnji za gorivom za potrebe prevoza.
Nafta se i dalje suočava sa značajnim preprekama koje stvara širenje virusa, ali su Organizacija zemalja izvoznica nafte, Rusija i njihovi saveznici, zajedno pod nazivom OPEC+ spremni da reaguju ukoliko to bude neophodno. Sastanak OPEC-a zakazan je za 4. januar.
