Zajedničke istorijske čitanke zemalja jugoistočne Evrope na crnogorskom jeziku, koje će biti korišćene u srednjim školama kad dodatak udžbenicima, predstavljene su u Podgorici ranije ovog mjeseca.
Savjet Evrope je pokrenuo dugoročni projekat u okviru ujednačavanja programa istorije i predavanja tog predmeta u školama, sa ciljem sveopšte nivelacije vrijednosnih sudova u istorijskim udžbenicima, a samim tim i u istorijskim čitankama..
Rastoder je objasnio da se tim povodom sastaju timovi iz različitih zemalja, komuniciraju i ujednačavaju vrijednosne sudove.
„Istraživanje je pokazalo da je arhetip neprijatelja prisutan u stvarnosti istovjetan arhetipu neprijatelja prisutnog u udžbenicima, a da taj arhetip neprijatelja ne korespondira sa istorijskim činjenicama“, naveo je Rastoder.
Prema njegovim riječima, uvođenje istorijskih čitanki u nastavni program je kompleksan obrazovni proces, pa se sa njihovim sadržajem moraju upoznati prije svega oni koji će ih koristiti, a to su nastavnici i profesori.
„U tom smislu, one su i pomoćno sredstvo za formiranje zaključaka kod učenika, jer će u svojim sadržajima imati tematiku koja ne nudi konačne odgovore. Samim tim treba da koriste za racionalizaciju i finalizaciju kritičkog mišljenja kod samih đaka“, objasnio je on.
Rastoder je ocijenio da bi za đake moglo biti zbunjujuće da sami interpretiraju sadržaj istorijskih čitanki, budući da je načelno stav priređivača da se koriste različite vrste izvora, odnosno da različitim vrstama izvora ilustruju jedan događaj.
On je kazao da istorijske čitanke ne bi trebalo da potiskuju nacionalni identitet, s obzirom da je u 16 pravila Savjeta Evrope kod pisanja udžbenika identitet na četvrtom mjestu, i to je dosljedan stav.
Čitanke, smatra Rastoder, mogu posredno uticati na taj segment ako se naprave na način kojim udovoljavaju trenutnim političkim potrebama.
„U tom smislu, one u principu treba da budu pomirljive, ali ne treba nikako da budu suprotne činjenicama i da previđaju ono što su fakti. Fakti su takvi kakvi su i njih treba predstaviti na taj način, a njihova interpretacija je nešto što je posebno i zavisi od političke volje i od vrjednosnog suda samih autora“, precizirao je on.
Rastoder je dodao da ne zna detalje o pripremi istorijske čitanke koja će se ticati ratova na prostoru bivše Jugoslavije iz 1990-ih.
On je podsjetio da je iz procesa njihove pripreme izbačen poslije upornog insistiranja da se ništa „ne gura pod tepih“.
„Tako da nisam dio tog procesa, ali načelno nemam ništa protiv toga. Cijenim da se radi o nemilim događajima i te stvari ne bi trebalo da rade političari, već profesionalci“, zaključio je Rastoder.
