On je naglasio da je većina sastavljena na neprirodan način, te da ne može predaleko stići.
"Brine, međutim, stanje u tzv – građanskoj proevropskoj opoziciji i ukupno političkoj strukturi takve, makar, deklarativne orjentacije. Nije, valjda, da nema više snage ni da se prije pojedinačnih kojekakvih najava i zahtjeva, prvo sjedne i o svemu detaljno izrazgovara, pa tek onda, ako je već neophodno, telali kome hoće i gdje hoće. Zar ne bi logično bilo da upravo ove političke strukture, umjesto, makar i indirektnog, povlađivanja propagandi i pritiscima ni malo dobronamjernih upravo suprostavljenih političkih struktura i njihovih logističkih centara, organizuju istraživanje i poslušaju, prije svega, mišljenja građana – šta bi im najbolje bilo činiti i kako se okupiti oko najboljih mogućih – stranačkih ili nestranačkih kandidata, koji bi istinski bili posvećeni građanskoj multikulturalnoj Crnoj Gori i njenoj euroatlanskoj spoljnopolitičkoj orjentaciji”, naglasio je on.
Rastoder poručuje i kako smatra da bi građanska opozicija, u slučaju vanrednih izbora, trebalo da ide u dvije kolone.
"Jedna izvorno – građanska kolona sa listom DPS-a kao najmoćnijom političkom strukturom i druga, sa izvorno – evropskom Crnom Gorom, sastavljenom od ostalih građanskih proevropskih partija, udruženja i samih građana. Ali, u oba slučaja, sa potpuno drugačijim – osvježenim lideršipovima lista, kadrih da Crnu Goru vrate i dalje uzdignu na evropskom putu. U protivnom, i sopstvene potomke bi mogli zadužiti najvećim mogućim gubitkom i same države”, kazao je on.
