Društvo

U Podgorici sjutra Dan sjećanja na žrtve genocida i stradale u ratovima vođenim na prostorima bivše Jugoslavije

Rastoder: Sjećanje na žrtve Srebrenice opomena da ne smijemo dozvoliti da se slično ponovi

Povodom obilježavanja Evropskog dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i Dana sjećanja na civilne žrtve ratova vođenih na prostorima bivše Jugoslavije u periodu od 1991. do 2001.godine, Bošnjačko Vijeće u Crnoj Gori organizuje program „Ovdje ni laste ne pjevaju“. 

Rastoder: Sjećanje na žrtve Srebrenice opomena da ne smijemo dozvoliti da se slično ponovi Foto: BV
Portal AnalitikaIzvor

U podgoričkom Spomen-parku civilnim žrtvama na Pobrežju, sjutra u 10 sati biće priređena izložba fotografija iz Srebrenice, i polaganje cvijeća kod spomen obilježja civilnim žrtvama genocida i drugih zločina.

Dan-sjecanja-2022

Kako je kazao predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog Vijeća, Mirsad Rastoder, 11. jul je jedan od datuma koje treba zajedno da obilježavamo.

“Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori izražava saosjećanje sa svim žrtvama i ponavlja da je važno, pošteno i pravdoljubivo suočiti se s prošlošću, iskazivati pijetet prema žrtvama i pokrenuti sveobuhvatnu istragu i kažnjavanje svih počinilaca”, kaže Rastoder. 

Pravosnažne presude su, dodaje, osnov da i u školske udžbenike uđe istina o srebreničkom genocidu i ostalim teškim zločinima, kako bi u dušama mladih ljudi, kroz obrazovni proces, podizali odbrambene mehanizme protiv rata i zločina, pa i povampirenja ideoloških matrica koje se ponovo oglašavaju.

“Nove generacije treba da znaju da se stradanje Bošnjaka, i ostalih naroda na prostoru bivše Jugoslavije, može porediti sa najtežim zločinima u novijoj istoriji čovječanstva. Srebrenica jeste neprebolna rana, prije svega, u lubini bošnjačkog naroda. Ali, Srebrenica, kao i svi ostali nebrojvi zločini, počinjeni u tom periodu na prostorima bivše nam zajedničke domovine, uključujući i samo njeno klasično ubistvo, moralna je i svaka druga moguća mrlja na savjesti, ne samo ondašnjih jugoslovenskih zvaničnika, nego i zvaničnika i institucija čitave ondašnje Evrope”, ističe Rastoder. 

Nije više pitanje samo sjećanja na žrtve, kaže on, navodeći da je suština u stepenu kolektivne svijesti o počinjenim zločinima i spremnosti za odlučnije sprečavanje ponavljanja sličnih nedjela. 

“A tu još, nažalost, nema dovoljno argmenta za optimizam. Odgovornost za učinjeno, istina i pravda, temelji su na kojima može počivati zalaganje za razumijevanje i suživot u regionu. Jer, osim nad civilnim žrtvama rata, zločin je i sistematsko, urbicidno uništavanje duše gradova i objekata - trajnih vrijednosti kulturološkog i civilizacijskog nasljeđa. 

Neka, stoga, svako sjećanja na žrtve, posluži i kao dan iskazivanja pijateta prema žrtvama, ali i kao opomena da ne smijemo dozvoliti da se slično ikada više dogodi”, zaključuje Rastoder. 

Portal Analitika