Gostujući u emisiji “Pressing” na Gradskoj televiziji, on je istakao da u repozicioniranju Crne Gore na turistička tržišta zapadne Evrope može koristiti postojeća marketing strategija, koju je 2018. godine uradila španska konsultantska kuća, te da prvi zadatak nove Vlade treba da bude njeno dopunajvanje novim postulatima i nastavak sprovođenja.
On kaže i da je neophodno uraditi konačnu procjenu prošlogodišnje sezone, te navodi kako “nemamo prihoda više od 300 miliona, a gubitak se sigurno približava cifri od 100 miliona eura”.
Zadaci za novo ministrastvo
Kada je riječ o današnjem konstituisanju 43. vlade, smatra dobrom vijesti to što ona “može da obezbijedi većinu od 49 poslanika i tako deblokira Crnu Goru”, te doprinijeti ukupnoj stabilnosti.
“Sada imamo Ministarstvo ekonomije i turizma i vjerujem da će ministar Goran Đurović– pošto je iz privrede – za pomoćnika postaviti nekoga ko je izvorno iz turizma. Krajnje je vrijeme za široku saradnju i programsku obnovu na dobrobit crnogorskog turizma”, dodao je.
On ukazuje na činjenicu da je Crna Gora izrazito turistička zemlja i da za to ima odgovarajuće resurse, ali i da se razvoj mora odvijati “u saglasju s ostalim privrednim granama – prije svega organskom poljoprivredom, čistom industrijom i energetikom”. Za to je, dodaje, neophodno da turizam direktno bude zastupan i u vladi i na državnom nivou.
“To nije bio slučaj s prethodnom izvršnom vlasti, kada je turizam bio sveden na nivo državnog sekretara, što dovoljno govori i o prioritetima samog ministra. Uslov da razvijamo turizam jeste da mu damo adekvatno mjesto. Jer, kakav tretman ima na nivou države, imaće i u privredi i na tržištu”, dodaje on.
Povratak na devedesete
Ratković je rekao da je Crna Gora između 2016. i 2019. godine počela svoj povratak na tržišta zapadnih zemalja, da bi tu poziciju ponovo izgubila protekle dvije godine.
“Pandemija koronavirusa i politička situacija vratile su crnogorski turizam natrag u sablasne devedesete godine prošlog vijeka. Prethodna vlada ga je zapostavila. Imali smo nešto što je imitacija turizma. Zato se nadam da će ova vlada to promijeniti, a naročito ona koja će doći nakon narednih izbora”, rekao je on.
Uz to, naveo je, i struktura gostiju se vratila na onu iz 90-ih godina.
“Opet smo jedina mediteranska zemlja dominantno pozicionirana na regionalnom, ruskom i ukrajinskom tržištu, koja su – prema našem iskustvu – siromašna i kratkosezonska”, naveo je on.
Kada je riječ o turistima iz Rusije, ističe da su se “neka druga tržišta bolje snašla od Crne Gore”, da su bogati stizali samo tokom prvih godina, a zatim se struktura značajno promijenila. Upravo gosti iz Rusije vraćaju se u Crnu Goru već godinu nakon prvog odmora, ali “sa nekim svojim biznisom”. Zato se, po njemu, ne postavlja pitanje “što ćemo bez Rusa i Ukrajinaca”, nego kako da se repozicioniramo na najjača emitivna tržišta Evrope – njemačko, britansko, francusko i Skandinavskih zemalja – kao što to čine sve zemlje Mediterana.
Više od 250.000 krevata u sivoj zoni
I ove godine imaćemo dolaske sa siromašnih tržišta regiona – Srbija, entitet Repubilka Srpska u Bosni i Hercegovini, Kosovo i Albanija – i na njima se ne može napraviti ekonomski rezultat niti dobro korištenje kapaciteta.
“Pored tog, imamo ogroman broj vikend stanova – veći od drugih zemalja – koji učestvuju i 65 odsto u ukupnom smještaju, dok hoteli čine manje od deset odsto. Zato treba donijeti program transformacije makar jednog dijela privatnog smještaja integracijom u difuzne hotele što imamo u zakonodavstvu, ali je to ostalo samo u paragrafima”, podsjetio je on i dodao da to treba da pokrene novo Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Nacionalna turistička organizacija koja takođe mora biti tranformisana u privatno-javno partnerstvo.
Ratković je podsjetio da ne postoji pouzdana statistika smještajnih kapaciteta u Crnoj Gori upravo zbog najveće stavke u sivoj zoni – vikend stanova čiji je broj nepoznanica, a procjenjuje se na više od 250.000 krevata i svake godine se povećava. Rješenje vidi u poreskim olakšicama koje mogu da dobiju vlasnici vikend kuća i stanova koji prijave svoje objekte u turističke svrhe. Tim prije što sredstva zarađena na taj način nikada ne stignu do Crne Gore.
“Do sada nije postojala politička volja da se to riješi, a imamo dobar primjer Hrvatske gdje postoji ažurirani informacioni sistem e-Visitor. Treba samo da koristimo takve modele kao podlogu za efikasno upravljanje”, precizirao je on.
Pomoć u tome, zaključuje, Crna Gora može imati korišćenjem njihovog modela istraživanja zadovoljstva gostiju koji borave u Hrvatskoj.
