Prema informaciji koju je objavila Bijela kuća, Rusija je trebalo da sprovede invaziju na Ukrajinu 16. februara, međutim, signali Moskve da povlači neke trupe okupljene na ukrajinskim granicama podigli su cijene na Wall Stretu tokom jučerašnjeg dana, podstičući rasprodaju bezbjednije imovine, poput državnih obveznica.
Berzanski indeksi
Niz pozitivnih trendova nastavljen je i tokom jutrošnjeg trgovanja, pa je indeks japanske berze Nikkei porastao 2,2 odsto još prije otvaranja evropskih berzi rano jutros. Međutim, fjučersi na akcije američkih kompanija pokazuju nove znake neophodnog opreza.
Postoje, naravno, i drugi načini vođenja rata izuzev konkretnog napada koji je Bijela kuća pomenula – Ukrajina je okrivila Rusiju za seriju sajber napada koji su je pogodili u utorak, a treba imati na umu i to da je ruski parlament je zatražio od predsjednika te zemlje Vladimira Putina da prizna dva otcijepljena regiona istočne Ukrajine koje podržava Moskva kao nezavisne.
Podaci o inflaciji
Ekonomski podaci najrazvijenijih zemalja i odluke njihovih centralnih banaka takođe su veoma važan faktor za donošenje odluka o današnjem trgovanju. Oni koji se nadaju da je inflacija već dostigla vrhunac mogli bi da budu uplašeni najnovijim podacima iz Velike Britanije i SAD. Britanske potrošačke cijene su prošlog mjeseca rasle najbržim godišnjim tempom u skoro 30 godina, u odnosu na decembar.
Cjenovni rast odvijao se najbržim godišnjim tempom u skoro 30 godina, pojačavajući pritisak na domaćinstva i povećavajući šanse da će Banka Engleske podići kamatne stope na trećem zasijedanju zaredom.
Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena porasla je na 5,5% u januaru, što je najviše od marta 1992. godine, kada je Britanija izašla iz dugog perioda dogovora o visokim platama koji su podstakli inflaciju. Ovo je bilo iznad prognoza većine ekonomista u anketi Reutersa da će se zadržati na decembarskoj stopi od 5,4%.
Inflacija potrošačkih cijena u SAD je u januaru dostigla 40-godišnji maksimum od 7,5%, dok je inflacija u eurozoni bila rekordnih 5,1%.
Kamatne stope
Banka Engleske je već dva puta povećala kamatne stope od decembra – na 0,5% sa 0,1% – dok finansijska tržišta očekuju dalje povećanje na 0,75% ili 1% nakon narednog sastanka 17. marta.
Ovo je uslijedilo dan nakon što su američki podaci objavljeni juče pokazali da je osnovna fabrička inflacija, odnosno trošak za proizvođače nakon što isplate troškove za energente i hranu, ostvarila najveći godišnji porast.
Izgledi agresivnog povećanja kamatnih stopa su dramatično izravnali krivulje prinosa obveznica, sa jazom između dvogodišnjeg i 10-godišnjeg prinosa na britanske obveznice, što dovodi do negativnih trendova, odnosno do inverzije koja često predstavlja ekonomski pad.
Prinosi na obveznice
Kriva prinosa na zapise američkog trezora je tokom jučerašnjeg dana porasla jer su strahovi od ratnog sukoba u Ukrajini povukli desetogodišnje prinose, ali dan ranije bila je najuža od sredine 2020. Za neke, stanje krive je znak da su centralne banke zaostale u svojoj borbi protiv inflacije i da moraju brže da djeluju u pravcu pooštravanja politike da bi sustigle korak.
Signali koji dalje treba da budu u fokusu nalaze se u zapisnicima sa posljednjeg sastanka Federalnih rezervi. Oni bi mogli da pokažu da li će kreatori politike težiti većem porastu stope za pola poena na sastanku u martu, ili da li favorizuju bržu prodaju obveznica Feda kako bi došlo do pooštravanja monetarne politike.
