Države članice EU od osnivanja Evropske ekonomske unije 1957. svakih šest mjeseci mijenjaju se u predsjedavanju Savjetom EU. Za vrijeme predjsedavanja predsjedništvo vodi sastanke na svim nivoima, čime pomaže da se obezbijedi kontinuitet sprovođenja jedinstvenih ciljeva.
Trio T11: Francuska, Češka, Švedska
Francuska predsjedavanje preuzima od Slovenije i započinje 18-mjesečno predsjedavanje tria T11 u kojem su još Češka i Švedska. Riječ je o jedanaestom tročlanom sastavu predsjedavajućih zemalja osmišljenom u cilju otklanjanja nedostataka koordinacije, unutar kojeg grupe od tri uzastopno predsjedavajuće članice sarađuju u izradi i sprovođenju zajedničkog političkog programa.
Ovaj princip postoji od 2007. godine, kada su Njemačka, Portugal i Slovenija postale trio T1 koje su počele da koordiniraju na ovaj način, koji je formalno utvrđen Lisabonskim ugovorom 2009. godine. Trio definiše dugoročne ciljeve i priprema zajednički program u kojem se utvrđuju teme i glavna pitanja kojima se Savjet EU bavi 18 mjeseci, a na osnovu tog programa sve tri zemlje pripremaju sopstvene detaljne šestomjesečne programe.
Predsjedništvo je odgovorno za podsticanje rada Savjeta na zakonodavstvu Evropskoj uniji, osiguravanje kontinuiteta programa EU, uredan protok zakonodavnih procesa i saradnju među državama članicama. Da bi to bilo moguće neophodno je da zemlja koja predjsedava ispunjava ulogu poštenog i neutralnog posrednika.
Trio program je zajednički program koji definiše prioritete ovih triju zemalja za narednih 18 mjeseci. U tom smislu, tematski prioriteti programa tria T11 su:
- Zaštita građana i njihovih sloboda, s posebnim fokusom na poštovanje i zaštitu evropskih vrijednosti – demokratije, vladavine prava, rodne ravnopravnosti – i na jačanje šengenskog prostora, kao i zajedničke politike azila i migracija;
- Promovisanje novog modela rasta i investiranja, zasnovanog na održivom zelenom rastu i jačanju industrijskog i digitalnog suvereniteta EU;
- Izgradnja zelenije i socijalno pravednije Evrope koja bolje štiti zdravlje Evropljana;
- Globalna Evropa koja promoviše multilateralizam i obnovljena međunarodna partnerstva, dok usvaja zajedničku viziju među 27 država članica u pogledu strateških prijetnji.
Trio će implementirati strateški pristup u odnosu na Zapadni Balkan. Posvetiće pažnju unapređenju ekonomske integracije među zemljama, oporavku, kao i kontinuiranom obezbjeđivanju bezbjednosti od strane EU.
U dokumentu koji sadrži informaciju o ciljevima predsjedavanja proširenje je pomenuto u jednoj rečenici i to u kontekstu najave samita EU Zapadnog Balkana. Trio T11 će nastojati da oživi i unaprijedi redovan politički dijalog sa regionom.
Kako je navedeno, nastaviće proces pristupanja u skladu sa poboljšanom metodologijom proširenja, podržavajući duboke i transformativne reforme u ključnim oblastima kao što su vladavina prava, demokratske institucije, slobodni mediji i ekonomija.
Kada je riječ o spoljnopolitičkim ciljevima mnogo veća pažnja posvećena je afričkom kontinentu i najavi samita EU-Afrika, koji bi trebalo da se održi u februaru.
Uticaj predsjedničkih izbora
Prema riječima francuskog predsjednika Emanuela Makrona predstojeće predsjedavanje Francuske imaće za cilj da se „krene ka moćnoj Evropi u svijetu, potpuno suverenoj Evropi, slobodnoj da donosi sopstvene izbore i sposobnoj da upravlja svojom sudbinom“.
Tokom francuskog predsjedavanja održaće se i predsjednički izbori u toj zemlji, zbog čega dio evropske javnosti Makronovo prisustvo u predstavljanju prioriteta predsjedavanja posmatra kao poseban segment predizborne kampanje u trci za novi petogodišnji mandat.
Budući da će se izbori održati u aprilu, sve učestalije su ocjene da će aktivna uloga ove zemlje u predsjedavanju Savjetom splasnuti čim se kampanja bude intenzivirala.
Makron je već naglasio da želi Evropu koja je "sposobna da kontroliše svoje granice" i koja će uvesti reformu šengenske zone slobodnog kretanja.
On posebno insistira na važnosti odnosa sa afričkim kontinentomm istovremeno ističući „odbranu društvenog modela“, pozivajući na „model proizvodnje, ali i solidarnosti“, poručujući da su ekonomiji bloka nakon COVID-a potrebna nova budžetska pravila.
Jedan od njegovih prioriteta je i da se preispita budžetski okvir Evrope, koji je ranije definisan kriterijumima iz Mastrihta, ocijenjujući prije svega da je pitanje zalaganja za ili protiv pravila deficita od tri odsto zastarjelo.
Prethodno francusko predsjedavanje bilo je 2008. u potpuno drugačijim okolnostima na svim planovima. Unutrašnji politički događaji, spoljnopolitički trendovi, ekonomska nestabilnost i zdravstvena kriza dodatni su izazovi u ovom krugu.
