Polovina vrijednosti računa za struju odnosi se na cijenu kilovata koju određuje Elektroprivreda, dok stavke na računu koje utvrđuje Agencija (naknade i cijene za rad Crnogorskog elektroprenosnog sistema, CEDIS-a i Crnogorskog operatora tržišta elektične energije (COTEE) čine drugu polovinu računa.
Lani je CEDIS povukao svoj zahtjev za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda. Podsjećamo da je Agencija prije godinu utvrdila regulatorno dozvoljene prihode, naknade i cijene za rad COTEE-a i CGES-a za ovu, narednu i 2025. godinu.
Iz EPCG su prošle sedmice Pobjedi saopštili da za sada neće povećati cijenu električne energije.
“Trenutno, nema naznaka da će uskoro doći do povećanja cijene aktivne energije, ali čekamo usvajanje poslovnog plana za narednu godinu koji će pružiti detaljne informacije o prihodima/rashodima EPCG u narednom periodu i biti dobar osnov za donošenje odluke o cijenama električne energije u narednom periodu”, saopšteno je iz EPCG.
Predsjednik Odbora REGAGEN-a Branislav Prelević je agenciji Mina biznis saopštio da je CEDIS zahtijevao regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura, a REGAGEN je odobrila 94,6 miliona, odnosno i 108,16 miliona eura. Podsjetio je da na distributivnom sistemu ima najviše domaćinstava sa dvotarifnim mjerenjem.
“Račun za te kupce sa prosječnom potrošnjom biće u narednoj godini povećan 1,51 euro, odnosno 5,63 odsto, ako EPCG ne promijeni cijenu električne energije”, rekao je Prelević.
Prema njegovim riječima, ukoliko CEDIS i CGES ne poštuju regulatorni okvir, već ostvaruju veće troškove zarada, to neće plaćati kupci, već operatori i odraziće se na njegove poslovne rezultate.
“Dakle, zahvaljujući takvom regulatornom okviru, ovo povećanje cijena nije proizvod neefikasnosti kompanije, već povećanja troškova nabavke električne energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u mreži, na što operater ne može da utiče”, dodao je Prelević.
Podsjetio je da je cijena električne energije u Crnoj Gori bila stabilna čitavu deceniju, što je nezamislivo u današnjim uslovima.
“Prvo, nema zemlje u Evropi u kojoj cijena električne energije nije više puta povećavana u ovom periodu. Drugo, cijene svih ostalih usluga i robe su višestruko povećane, a naročito energenata kao što su drva za ogrijev, gorivo, pelet i slično. Došli smo do apsurda da je postalo najjeftinije grijati se na klima uređaje”, istakao je Prelević i dodao kako su minimalne i prosječne plate i penzije rasle od 2010. godine, dok cijena struje nije značajnije varirala.
“Energetika je od strateškog značaja za ekonomiju, a mi politikom 'socijalnih' cijena prema svima, dakle i najbogatijima i najsiromašnijima, pravimo nesagledivu štetu tom sektoru koji treba da bude razvojna poluga za sve druge djelatnosti”, istakao je Prelević i naglasio da cjenovna politika utiče i na razvoj kulture u oblasti potrošnje, pa ona koja se ne zasniva na realnim osnovama dovodi do neracionalnog trošenja energije.
Nekadašnji član Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branko Kotri je nedavno Anteni M saopštio da će sa ovim povećanjem cijena iduće godine biti 9,03 centa po kilovatu.
“Ukupno povećanje 2024. u odnosu na 2009. je samo 12 odsto. Ako govorimo o periodu od 14 godina prosjek je jedan odsto po godini. Ne možemo govoriti o nekom udaru budžeta i niko ovo ne može da koristi, posebno oni koji obično kažu poskupila struja i mi ćemo da poskupimo naše proizvode”, poručio je ovaj stručnjak za energetiku i dodao da pitanje socijalnih slučajeva ne treba da rješava EPCG, već Vlada u okviru resornih ministarstava.
CEDIS ostvario višemilionske gubitke zato što je lani povukao zahtjev
Prelević je saopštio da o posljedicama neuvažavanja regulatornog okvira govori još jedan podatak.
“Agencija je u postupku utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda za ovu godinu predložila troškove za pokrivanje tehničkih gubitaka CEDIS-u od 119 eura po megavatsatu. Njihovo povlačenje zahtjeva u novembru prošle godine za posljedicu imalo je obustavljanje tog postupka, što je dovelo do toga da su im nadoknađivani troškovi za pokrivanje tehničkih gubitaka po cijeni od 53 eura po MWh”, naveo je Prelević.
Time je CEDIS, ističe, svojevoljno pošao u višemilionski gubitak.
“Podaci iz ove godine govore da je prosječna cijena na berzama bila vrlo blizu naše projekcije”, naveo je Prelević.
Polovina vrijednosti računa za struju odnosi se na cijenu kilovata koju određuje Elektroprivreda, dok stavke na računu koje utvrđuje Agencija (naknade i cijene za rad Crnogorskog elektroprenosnog sistema, CEDIS-a i Crnogorskog operatora tržišta elektične energije (COTEE) čine drugu polovinu računa.
Lani je CEDIS povukao svoj zahtjev za određivanje regulatorno dozvoljenog prihoda. Podsjećamo da je Agencija prije godinu utvrdila regulatorno dozvoljene prihode, naknade i cijene za rad COTEE-a i CGES-a za ovu, narednu i 2025. godinu.
Iz EPCG su prošle sedmice Pobjedi saopštili da za sada neće povećati cijenu električne energije.
“Trenutno, nema naznaka da će uskoro doći do povećanja cijene aktivne energije, ali čekamo usvajanje poslovnog plana za narednu godinu koji će pružiti detaljne informacije o prihodima/rashodima EPCG u narednom periodu i biti dobar osnov za donošenje odluke o cijenama električne energije u narednom periodu”, saopšteno je iz EPCG.
Predsjednik Odbora REGAGEN-a Branislav Prelević je agenciji Mina biznis saopštio da je CEDIS zahtijevao regulatorno dozvoljeni prihod koji se transponuje u cijene za narednu godinu od 111,08 miliona eura, a za 2025. u iznosu od 116,38 miliona eura, a REGAGEN je odobrila 94,6 miliona, odnosno i 108,16 miliona eura. Podsjetio je da na distributivnom sistemu ima najviše domaćinstava sa dvotarifnim mjerenjem.
“Račun za te kupce sa prosječnom potrošnjom biće u narednoj godini povećan 1,51 euro, odnosno 5,63 odsto, ako EPCG ne promijeni cijenu električne energije”, rekao je Prelević.
Prema njegovim riječima, ukoliko CEDIS i CGES ne poštuju regulatorni okvir, već ostvaruju veće troškove zarada, to neće plaćati kupci, već operatori i odraziće se na njegove poslovne rezultate.
“Dakle, zahvaljujući takvom regulatornom okviru, ovo povećanje cijena nije proizvod neefikasnosti kompanije, već povećanja troškova nabavke električne energije za pokrivanje tehničkih gubitaka u mreži, na što operater ne može da utiče”, dodao je Prelević.
Podsjetio je da je cijena električne energije u Crnoj Gori bila stabilna čitavu deceniju, što je nezamislivo u današnjim uslovima.
“Prvo, nema zemlje u Evropi u kojoj cijena električne energije nije više puta povećavana u ovom periodu. Drugo, cijene svih ostalih usluga i robe su višestruko povećane, a naročito energenata kao što su drva za ogrijev, gorivo, pelet i slično. Došli smo do apsurda da je postalo najjeftinije grijati se na klima uređaje”, istakao je Prelević i dodao kako su minimalne i prosječne plate i penzije rasle od 2010. godine, dok cijena struje nije značajnije varirala.
“Energetika je od strateškog značaja za ekonomiju, a mi politikom 'socijalnih' cijena prema svima, dakle i najbogatijima i najsiromašnijima, pravimo nesagledivu štetu tom sektoru koji treba da bude razvojna poluga za sve druge djelatnosti”, istakao je Prelević i naglasio da cjenovna politika utiče i na razvoj kulture u oblasti potrošnje, pa ona koja se ne zasniva na realnim osnovama dovodi do neracionalnog trošenja energije.
Nekadašnji član Odbora Regulatorne agencije za energetiku Branko Kotri je nedavno Anteni M saopštio da će sa ovim povećanjem cijena iduće godine biti 9,03 centa po kilovatu.
“Ukupno povećanje 2024. u odnosu na 2009. je samo 12 odsto. Ako govorimo o periodu od 14 godina prosjek je jedan odsto po godini. Ne možemo govoriti o nekom udaru budžeta i niko ovo ne može da koristi, posebno oni koji obično kažu poskupila struja i mi ćemo da poskupimo naše proizvode”, poručio je ovaj stručnjak za energetiku i dodao da pitanje socijalnih slučajeva ne treba da rješava EPCG, već Vlada u okviru resornih ministarstava.
CEDIS ostvario višemilionske gubitke zato što je lani povukao zahtjev
Prelević je saopštio da o posljedicama neuvažavanja regulatornog okvira govori još jedan podatak.
“Agencija je u postupku utvrđivanja regulatorno dozvoljenog prihoda za ovu godinu predložila troškove za pokrivanje tehničkih gubitaka CEDIS-u od 119 eura po megavatsatu. Njihovo povlačenje zahtjeva u novembru prošle godine za posljedicu imalo je obustavljanje tog postupka, što je dovelo do toga da su im nadoknađivani troškovi za pokrivanje tehničkih gubitaka po cijeni od 53 eura po MWh”, naveo je Prelević.
Time je CEDIS, ističe, svojevoljno pošao u višemilionski gubitak.
“Podaci iz ove godine govore da je prosječna cijena na berzama bila vrlo blizu naše projekcije”, naveo je Prelević.
