Ne tako davno ismijavani i posmatrani kao ludaci, članovi Reichsbürgera danas su postali izvor zabrinutosti vlasti. Čelnik njemačke obvještajne službe istakao je kako je pokret posljednjih godina osjetno ojačao i da sada predstavlja “ozbiljan izvor opasnosti”.
Njemačka istoričarka Katja Hojer, autorka knjige “Krv i čelik: Uspon i pad njemačke imperije 1871-1918”, ističe kako se za Reichsbürger ne može reći da imaju potpunu koheziju, ali među njima uočava novi nivo “profesionalizma u akcijama”.
“Sve su organizovaniji, naročito kada je u pitanju nabavka oružja, povezivanje sa bitnim ljudima i sticanje sredstava”, naglašava Hojer.
Ako neonaciste i dalje zamišljate kao grupu ljudi obrijanih glava koji marširaju u crnim čizmama, zaboravite na taj stereotip. Jer, upravo članovi Reichsbürgera imaju sasvim drugačiji imidž.
“Među uhapšenima ima sudija, advokata i nastavnika – u najkraćem, onih koje vidimo kao ugledne pripadnike srednje klase. I zato je ovaj pokret donekle nevidljiv. Evoluirali su u nešto mnogo drugačije u odnosu na ono što su ljudi vidjeli kao neonacizam tokom devedesetih”, dodaje Hojer.
Gdje je ekstremna desnica – tu su i teorije zavjere. No, manje je poznato da upravo u Njemačkoj, nakon SAD, ima najviše grupa koje okupljaju teoretičare zavjre, poput QAnon-a.
“Taj podatak iznosim u odnosu na broj ljudi koji prate QAnon na Telegramu i drugim kanalima komunikacije. Njemačka je plodno tlo za takve stvari, što je za mnoge ljude iznenađujuće… Mnogi ljudi vjerovali su kako će Donald Tramp konačno doći i ‘osloboditi Njemačku od strane okupacije’. Tako da ova vrsta pokreta (Reichsbürger) kombinuje ideju o nelegitimnoj državi sa teorijama zavjere”, dodaje ona.
Najzad, postavlja se pitanje kako radikalna desnica u Njemačkoj uspijeva još jednom da ispliva n porvšinu.
“Za sada govorimo o relativno manjem broju ljudi. Ali taj pokret može imati potencijal, naročito ako govorimo o aspektu teorija zavjere, jer mnogi ljudi u Njemačkoj danas se osjećaju obespravljeno. Duga je u saveznim državama istorija skepticizma prema centralizovanoj Vladi u glavnom gradu. A upravo to dolazi do izražaja u kriznim vremenima, poput onog u kojem živimo danas”, zaključuje Hojer.
