Predsjednik Udruženja paraplegičara Cetinje Dejan Tmušić rekao je da su pažljivom analizom prethodnih godina došli do zabrinjavajućih podataka koji pokazaju veliku nesrazmjeru između određenih organizacija koje zastupaju određenu vrstu invalidteta u odnosu na druge.
Prema riječima Tmušića, veliki problem predstavljaju organizacije koje u svom Statutu nemaju prioritet zaštitu prava lica s inavliditetom, a i njihovo članstvo ne čine OSI.
„Svim ovim se obesmišljavaju proklamovana načela i norme iz Konvencije UN o pravima OSI“, napomenuo je Tmušić.
On je istakao da rješenje pitanja reprezentativnosti organizacija OSI i uređenju odnosa države prema OSI, vidi u neophodnosti usvajanja akta, koji je, kako je podsjetio, inicirao izvršni direktor Saveza slijepih Goran Macanović.
Tmušić je poručio da bi zakonskim uređenjem ove oblasti država bi na ravnopravan i ravnomjeran način definisala odnose i garantovala ravnomjernu zastupljenosts svim vrstama invaliditeta.
„Takođe, zakonom bi bilo neophodno urediti osnivanje Savjeta za podršku OSI, koji bi za cilj imao sprovošenje Konvencije UN u svi oblastima života“, zaključio je Tmušić.
Članica Odbora Evropskog foruma OSI Marica Mirić je govoreći o situaciji u regionu, rekla je da svrha svega da OSI mogu sami da donose odluke i prihvataju odgovornost za iste.
„Oni mogu i moraju sami da odlučuju sa kim će da žive, kako će da se školuju i gdje, gdje će da rade...“, navela je Mirić.
Poručuje da bi trebalo u Crnoj Gori da postoji reprezentativno tijelo koje će da predstavlja OSI i bori se za njihova prava, ali da bi pri njegovom formiranju trebalo dobro da se razmisli kakvo će i ko će u njemu biti.
„Mi u Hrvatskoj imamo Komisiju za OSI u kojoj je pola članova iz NVO sektora, ali njegova uloga nije baš toliko značjna i vidljiva“, kazala je Mirić.
Prema njenim riječima, ono što bi bilo isto pozitivno jeste da u parlametnu u poziciji OSI imaju svog predstavnika, odnosno poslanika.
„Ono što smo u Hrvatskoj uspjeli jeste da maknemo neke cenzuse, na primjer ako OSI dobije invalidu, ona joj se umanjuje ili gubi kako radi. Ti je kažnjavaš za one troškove koje joj nametnulo društvo koje joj nije pružilo osnovne uslove za njeno funkcionisanje“, istakla je Mirić.
Poručuje da bi sa državom trebalo da budu partneri, jer će jedino tada organizacije OSI biti reprezentativne.
Izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore Goran Macanović kazao je da reprezentativnost organizacija OSI nije važna samo zbog finansiranja.
On je podjsetio na formiranje Savjeta za brigu OSI i to da je među podržanim kandidatima bila osoba koja se javno ne deklariše kao OSI.
„Ta ista osoba je trebalo da predstavlja i da artikuliše zahtjevima i intresima OSI u tom Savjetu. Ironično je da direktorica UMHCG nije ušla u Savjet jer, kako je tada informisana, nije imala dovoljno podrške od strane NVO“, kazao je Macanović.
Poručuje da jako važno da se napravi jasna definicija koje su organizacije OSI, a koje su organizacije roditelja djece s invaliditetom.
„Sistem finansiranja i ambijent u našem društvu tjera mnoge od nas da „plivaju i snalaze same“. U našem slučaju nekada imamo dobru komunikaciju sa resornim ministrom ili nekim predstavnikom u izvršnoj vlasti, kako bi obezbijeledili neka finansijska sredstva da bi „preživjeli“ godinu“, rekao je Macanović.
U toku diskusije učesnici su ukazali na značaj principa reprezentativnosti o kojem se vrlo malo govori, kao i na nedostatak Savjeta o pravima OSI.
Izvršna direktorica UMHCG Marina Vujačić podsjetila je da dvije prethodne Vlade, uprkos nekim aktivnostima u pripremi, nijesu uspostavile Savjet.
„O 43. Vladi, koja je u tehničkom mandatu, ne bih ni da govorim. Ne bih da govorim i o nekim drugim obavezama koje su propuštene uzimajući u obzir da je 2023. uveliko počela“, kazala je Vujačić i dodala da nije bilo ni javnog poziva za pripremu drugog i trećeg periodičnog izvještaja za predstavnike NVO kao članova Radne grupe, niti imaju informaciju o tome koji organ će koordinirati ovim procesom.
Učesnici, između ostalog, poručuju da bi OSI trebalo da predstavlju sami sebe i da država treba da se konsultuje sa njima i učini taj proces što širim.
„Takođe, krovne organizacije su značajne jer imaju jak legitimite i njihov glas je mnogo jači nego glas lokalne organizacije ili pojedinačnog saveza“, saglasni su.
Forum se organizuje u sklopu programa OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa Njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mrežom. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
