I kako se taj termin bliži, javnost u regiji sve više govori o tome, a iz dana u dan je sve više država koje će biti među kosponzoima rezolucije.
Samim nacrtom dokumenta predviđeno je da se 11. jul svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocide počinjen u Srebrenici 1995. godine.Rezolucijom se osuđuje i negiranje genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, dok se države-članice UN podstiču na čuvanje sudski utvrđenih činjenica kroz obrazovne sisteme, u cilju sprečavanja revizionizma i ponavljanja genocida.
Ko su inicijatori, a ko kosponzori
Inicijatori rezolucije su Njemačka i Ruanda.
Među kosponzorima su Albanija, Sjeverna Makedonija, Slovenija, SAD, Francuska, Italija, Irska, Holandija, Finska, Turska, Lihtenštajn, Čile, Malezija, Jordan i Novi Zeland.
1Priča o Rezoluciji, očekivano, nije mimoišla ni etar u Crnoj Gori, u kojem je proteklih dana sve više stavova o njoj – a preciznije o tome kako će naša država glasati u UN, pa i da li će ona biti među kosponzorima.
Ivanović nije ništa rekao
Na pitanje da li će Crna Gora podržati Rezoluciju, ministar vanjskih poslova Filip Ivanović prije dva dana nije dao nikakav konkretan odgovor.
“Mi smo dobili jedno pismo koje je upućeno svim državama članicama UN od predsjedavajuće BiH da nas obavijesti da to nije zvanični predlog te države. Nemojte da brinete za međunarodni ugled Crne Gore, biće zaštićen mnogo više u odnosu na prethodni period kada su nas brukali na raznim adresama”, bilo je sve što je on kazao.
“U praksi pokazati da njegujemo univerzalne vrijednosti”
No, dan kasnije već se potegnula i priča o tome da li će Crna Gora biti kosponzor Rezolucije. Zapravo, više od 30 organizacija i pojedinaca zatražilo je od premijera Milojka Spajića da naša država to učini.
“Kao najozbiljnija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, Crna Gora mora da pokaže kapacitet ne samo da sprovodi odluke međunarodnih sudova i poštuje svoje međunarodne obaveze, već i da u praksi pokaže da njeguje univerzalne vrijednosti na kojima počiva zajednica kojoj želi da se priključi”, istakli su oni.
Uz niz organizacija civilnog sektora, sličan stav stigao je iz Bošnjačke stranke, ali i Bošnjačkog vijeća.
“Pozivamo Vladu Crne Gore da, kao odgovoran i jedino ispravan stav o ovom pitanju i potvrdu jasne opredijeljenosti Crne Gore da poštuje svoje civilizacijske ali i medjunarodno preuzete obaveze, kao kosponzor podrži Rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici”, poručila je poslanica BS Kenana Strujić-Harbić.
I mi imamo Rezoluciju, ali se ne poštuje
Treba istaći i kako je crnogorski parlament prije tri godine usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, za koju su glasali svi izuzev Demokratskog fronta i Socijalističke narodne partije.
Iako je dokumentom zabranjeno negiranje genocida u Srebrenici, to ne samo da se nije desilo – već je negiranje stizalo i sa visokih javnih funkcija.
To je 2021. učinio predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, ali je Viši sud utvrdio kako on time nije počinio nikakav prekršaj ili krivično djelo.
