Društvo

Prosvjetna zajednica saopštila da su ocjene polumaturanata i maturanata na eksternoj provjeri pokazatelj znanja učenika

Rezultati realni, potrebna sveobuhvatna analiza

Da li su ovi rezultati dobri ili loši, to u narednim danima treba da bude fokus jedne opsežne analize. Ovdje nema mjesta za paušalne komentare, kvazistručne analize, a ponajmanje za ,,histeriju javnosti“ – kaže Petar Špadijer iz Prosvjetne zajednice Crne Gore

Rezultati realni, potrebna sveobuhvatna analiza Foto: Gimnazija Slobodan Škerović
PobjedaIzvor

Ove godine je postignut važan cilj kada je riječ o eksternom testiranju polumaturanata i maturanata – rezultati testova su pravi pokazatelj trenutnog znanja učenika. Nijesu posljedica prepisivanja, nijesu testovi koje je uradio neko drugi, već sami učenici - rekao je za prof. Petar Špadijer iz Prosvjetne zajednice Crne Gore.

Ovo udruženje godinama analizira, kritikuje i šalje inicijative donosiocima odluka da se unaprijedi stanje u obrazovnom sistemu.

- Da li su ovi rezultati dobri ili loši, to u narednim danima treba da bude fokus jedne opsežne analize. Ovdje nema mjesta za paušalne komentare, kvazistručne analize, a ponajmanje za ,,histeriju javnosti“ – kaže Špadijer.

Rukovodstvo Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Ispitnog centra saglasilo se u stavu da rezultati nijesu loši samo u ovoj godini, već da je takvo stanje bilo i prethodnih godina, ali da se, navodno, nije saopštavala realnost. Kazali su da ove godine prvi put objavljuju detaljne podatke i da je to polazište u rješavanju uočenih izazova. Izričiti su bili da nije bilo prepisivanja, zbog uvedenih detektora, te da su dobijeni podaci vjerodostojni. Najviše ih zabrinjava što đaci imaju dobre ocjene u školama, a na testu nemaju znanje ni za prelaznu. Šest polumaturanata je iz matematike u školama imalo petice, a jedinice je dobilo na eksternoj provjeri znanja. S druge strane, pažnju je privukao i podatak da su 102 maturanta dobila peticu iz maternjeg jezika, a više od 300 dobitnika diplome ,,Luča“ je u srednjim školama. Pitaju se - što se desilo sa 200 odlikaša.

Nadležni su nedavno prezentovali preliminarnne podatke testiranja koji pokazuju da je sve više nedovoljnih ocjena, a sve manje petica. Veliki je disbalans, jer u školama pojedini imaju petice, a na ovoj vrsti provjere znanja čak jedinice, pa su najavili da će iskontrolisati nastavnike i sprovesti mjere kojima će riješiti probleme. 

Maternji jezik pao 501 maturant, gdje je "nestalo 200 luča"?
4
Maternji jezik pao 501 maturant, gdje je "nestalo 200 luča"?
03.06.2024 14:34
 
Ministarstvo: Ove godine 1.200 „Luča“, preispitaćemo kriterijume ocjenjivanja i uslove za dobijanja diplome
1
Ministarstvo: Ove godine 1.200 „Luča“, preispitaćemo…
07.06.2024 08:32

Bitni i drugi faktori

- Ovako iznijeti podaci nijesu nimalo prijatni, no, opet kažem, analiza tih podataka mora da uključi i druge faktore. Recimo, ocjene koje učenici dobijaju tokom školovanja su ocjene za određeni klasifikacioni period koji traje, u principu, dva mjeseca, a ocjenjuje se naučeno tokom (pratimo li maternji jezik) 32 časa (četiri časa tokom osam nedjelja trajanja klasifikacionog perioda). Test na polumaturskom ispitu obuhvata period od tri, a na maturskom od četiri godine – kaže prof. Špadijer.

Ističe da se maternji, recimo, u gimnaziji proučava četiri časa nedjeljno. Tokom jedne godine to je 280 časova, a tokom četiri godine ukupno 1.120, od kojih su neki slušani prije dvije, tri ili četiri godine.

- Još jedna analogija – kvantitet znanja, koji se odjednom testira na završnom ispitu u gimnazijama, možemo uporediti sa „osmosemestralnim“ ispitom na nekom fakultetu. Ne iznosim ovo kao opravdanje, već da bi se shvatila kompletna slika. Uzgred, u ovom periodu učenici istovremeno dobijaju završne ocjene iz svih predmeta, neki spremaju i prijemne ispite i, ne manje važno, izloženi su velikom pritisku polaganja maturskog ispita – kaže on.

Smatra da su vrlo važan faktor i pitanja koja se postavljaju na samom ispitu, te da ona moraju biti smišljeno postavljena.

- Dakle, ovo je vrlo kompleksan zadatak, kako za učenike tako i za sam sistem – rekao je profesor.

U Prosvjetnoj zajednici su saglasni da je ovo testiranje bio svojevrstan „restart“ sistema. Ovogodišnji rezultati su, kako navode, u najvećoj mjeri do sada, realni i kao takvi konačno mogu poslužiti za ozbiljnu i svrsishodnu analizu.

- A ona mora biti jedna od važnih smjernica najavljene reforme. Ona će pokazati da li su aktuelni planovi dobri, da li korespondiraju sa zahtjevima na maturskom ispitu, sa mogućnostima učenika, da li su takvi ishodi od značaja kako za stepen obrazovanja, koji se ocjenjuje, tako i za nastavak obrazovanja učenika, odnosno budućih studenata – rekao je Špadijer.

Jedinica više, petica manje

Kako su pokazali rezultati, iz maternjeg jezika 501 maturant dobio je jedinicu. Petica je bilo 102 manje nego što ih je u školama. U odnosu na prethodne tri godine, jedinica je dva do tri puta više, a odličnih je tri do četiri puta manje.

Kada je riječ o polumaturantima, iz maternjeg jezika 264 njih je dobilo jedinicu na testu, a takvu ocjenu je imalo 56 učenika na kraju školske godine. Veliki raskorak bilježe i među odlikašima. U školama je 1.620 đaka dobilo peticu, a na ovom testiranju 591 učenik.

Za nadležne su problematični i rezultati iz matematike. Nedovoljnu ocjenu u školama je imalo 187 učenika, a na testu 1.244. Šestoro njih je na testu dobilo jedinice, a u školi su imali petice. Petice je imalo njih 1.397 kod nastavnika, a na eksternoj – samo 394.

Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija najavili su da u okviru jednog projekta imaju angažovanog konsultanta koji će da se bavi upoređivanjem rezultata koji su učenici ostvarili na ovom testu, PISA testiranju i u toku redovne nastave, da vide prvi put gdje dolazi do problema, koja škola, koji profsor ima izraženi disbalans. I onda će da sprovedu odeđene mjere koje se odnose i na rad sa nastavnikom, kako sve da se unaprijedi. U Ministarstvu su uvjereni da su đaci i ranije pokazivali loše rezultate na polumaturskom i maturskom ispitu, ali da je ,,više prijalo da se predstavi sve bolje, nego što je u stvarnosti“.

U Ministarstvu su stava i da treba preispitati kriterijume ocjenjivanja, ali i one za dobijanje diplome ,,Luča“. Saopštili su da ne mora svako da je ima, niti mora.

Prošle godine se prepisivalo

Prošle godine je više od 500 maturanata prepisivalo tokom polaganja maturskih ispita zbog čega su im ocjenjivači dodijelili nula bodova. Oni su sa roditeljima organizovali protest u Ispitnom centru i tadašnji ministar prosvjete Miomir Vojinović je zaštitio prepisivače i obećao im da će njihovi testovi ponovo biti pregledani. Tada je smijenjeno i rukovodstvo Ispitnog centra, kao i ocjenjivači, koji su odbijali da realizuju naredbu ministra. Saopštavali su da moraju da se drže profesionalnosti i odbijali su da testove ponovo pregledaju. Ministarstvo nije odustajalo od nauma uprkos i protestima profesora i stručne javnosti koji su poručivali da žele da sačuvaju dostojanstvo svojih profesija. Formirana je u to vrijeme nova komisija, te su ocjenjivači pregledali testove, odnosno bodovali su ih kao da nijesu prepisani. Novi rezultati su maturantima, umjesto nula, donijeli petice.

Ovim slučajem se bavi SDT. Tačnije, od prošle godine istražuje da li je i ko u Ministarstvu prosvjete, Državnoj komisiji za maturski ispit, ali i među test-administratorima, koordinatorima i direktorima srednjih škola nezakonito postupao u slučaju prepisivanja na eksternom testiranju iz predmeta CSBH jezik i književnost.

Specijalno državno tužilaštvo bavi se i slučajem prošlogodišnjeg testa iz matematike za polumaturante. Testovi iz matematike za osnovnu školu su poslati preko Vajber grupe dva sata prije nego što je ispit počeo, što upućuje na odgovorna lica osnovne škole, za koju je utvrđeno da se nalazi u Beranama. Polumatursko testiranje je odloženo, nakon što je Ispitni centar dobio informaciju da su testovi procurili sa vrha.

Iz Ispitnog centra nedavno su rekli za Pobjedu da su izuzetno zadovoljni načinom kako je organizovan i realizovan maturski i stručni ispit iz crnogorskog - srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti i albanskog jezika i književnosti. Strogo poštovanje pravila su, dodaju oni, omogućile izmjene i dopune pravilnika koji regulišu ovu oblast.

Portal Analitika