Advokat razriješenog direktora Mladen Tomović potvrdio je Pobjedi da je donešena prvostepena presuda u korist Mitrovića. Da bi bila pravosnažna, treba da je potvrdi Viši sud.
Smijenjenom direktoru mandat je trebalo da traje do 18. februara sljedeće godine. Mitrović je tužio Ministarstvo, što je učinilo, takođe, oko 160 direktora.
Ranije je advokat Mladen Tomović kazao Pobjedi da će sve presude biti istovjetne, jer ne može da se obavi smjena zbog navodne zloupotrebe položaja, a da nije sproveden odgovarajući postupak u kojem bi se eventualno utvrdila odgovornost.
U ovoj presudi, iza koje stoji sudija Dragan Šćepanović, piše da osporeno rješenje Bratić sadrži suštinske nedostatke. Mitroviću su bili stavili na teret da je povrijedio radnu obavezu, da nije formirao školski odbor. Utvrđeno je, međutim, da mu nije bilo omogućeno da se izjasni o tim optužbama. Ukazano je i na činjenicu da je smijenjeni direktor poslao resornom ministarstvu dokumentaciju koja se tiče imenovanja školskog odbora. Taj resor trebalo je da delegira svoja tri predstavnika. Nije, međutim, bilo reakcije. Zaključeno je da u ovom slučaju zato nije postojala mogućnost da se kompletira to školsko tijelo, odnosno da se do kraja okonča procedura.
Tokom sudskog postupka iz Ministarstva su dostavili sudu dokumentaciju u kojoj su naveli da je Mitrović nenamjenski potrošio 10.000 eura koje je školi Ministarstvo uplatilo 2020. godine.
Inače, kada su smijenjeni direktori pokrenuli tužbe protiv Bratić, ona je zatražila od v.d. direktora da im dostave dokaze koji ukazuju na navodno sporne radnje njihovih prethodnika. Iz resora Bratić su, takođe, tada javnosti poručivali da će presude biti u njihovu korist, odnosno u korist države.
Sudija je, međutim, ocijenio da ta dokumentacija, koja se tiče razriješenog direktora Mitrovića, nije od uticaja na aktuelni predmet, jer mu nije zbog toga skraćen mandat. Sudija je naveo da to može biti predmet nekog drugog postupka.
Krajem maja prošle godine Skupština je usvojila izmijenjeni Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju kojim su se smijenili direktori i pomoćnici crnogorskih škola i vrtića. Ministarka Bratić najavljivala je da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji, ali tako nije bilo u praksi. Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta podijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to uređeno po Dontovoj formuli.
U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Između ostalog, Bratić je potpisala rješenje kojim je smijenila sa dužnosti jednu direktoricu koja je preminula. Javnost je kritikovala Bratić što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja i to putem Pošte. Niko ih nije pozvao na razgovore. Svima je ispisano da su ostali bez te funkcije zato što nijesu formirali školske odbore. Direktori su oštro reagovali na te optužbe, navodeći da ministarka nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu. Govorili su da ih je zato optužila za nešto što nije bilo u njihovoj nadležnosti, da nijesu mogli da iskontrolištu određene procese. Da bi formirali školske odbore, neophodno je bilo da Ministarstvo delegira svoje predstavnike što taj resor nije učinio.
Nakon razrješenja, oko 160 direktora/ica škola pokrenulo je sudske sporove, tražeći da im se nadoknadi šteta što su mimo zakona smijenjeni sa funkcija. Već su uveliko počeli da dobijaju prvostepene presude. Nedavno je ministar Miomir Vojinović kazao u intervjuu Pobjedi da su preuzeli odgovarajuće mjere u cilju saniranja nastale situacije povodom smjene direktora. Tražili su saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima, a sve kako bi smanjili evidentne velike troškove koji ih očekuju.
Što se tiče broja onih smijenjenih direktora koji su ostali bez posla, kazao je da je mali broj njih. U pitanju su profesori koji nijesu prihvatili ponuđene časove, dok su se ostali vratili u redovnu nastavu.
Vojinović je najavio i da kontroliše rad novih direktora, te da je nekoliko njih smijenio sa tih funkcija.
Kako smo nedavno pisali, pojedinci su pokrenuli nove tužbe protiv Ministarstva, osporavajući neke druge odluke Bratić. Tačnije, profesor nikšićke Gimnazije ,,Stojan Cerović“ mr Aleksandar Vujković podnio je tužbu protiv Ministarstva prosvjete tražeći da se poništi odluka o izboru direktora koju je donijela bivša ministarka Vesna Bratić. Sporni konkurs je raspisan 15. novembra prošle godine, a umjesto da se po njemu odluči u roku od 45 dana, Bratić je to učinila tek 15. aprila.
Ko je dobio prve presude
Ranije je Osnovni sud u Podgorici, takođe, poništio prvostepenom presudom kao nezakonito rješenje Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta kojim je Olivera Delibašić 12. jula prošle godine razriješena dužnosti direktorice OŠ ,,Janko Bjelica“ u Donjim Crkvicama u nikšićkoj opštini.
To je prva presuda u korist smijenjenih direktora sa rukovodeće pozicije u nekoj od osnovnih škola. Prethodno je ista sudska odluka usvojena po tužbi direktorice cetinjske gimnazije Danijele Bokan.
Nedavno je postala pravosnažna presuda jednog direktora koji je smijenjen ranije, u januaru. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u Danilovgradu da je Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta mimo zakona smijenilo direktora Policijske akademije Bobana Šaranovića. Odbijena je kao neosnovana žalba resora Bratić. Njemu je Ministarstvo stavljalo na teret da je zloupotrijebio službeni položaj, ali u presudi piše da je Ministarstvo bilo dužno da u postupku utvrdi da je Šaranović izvršio krivično djelo zloupotreba položaja, a ne da samoinicijativno preuzima ulogu krivičnog suda i utvrđuje povredu zakonskih odredbi Krivičnog zakonika.
Prije Šaranovića, još jedan smijenjeni direktor dobio je pravosnažnu presudu – direktor Srednje elektrotehničke škole ,,Vaso Aligrudić“ Veselin Pićurić koji je, takođe u januaru prošle godine, ostao bez funkcije.
