- Ne mogu to da potvrdim, ni da demantujem zato što ja to ne znam. Ne ulazim u poslovanje bilo koje kompanije, pa ni KAP-a, rekao je Roćen na konferenciji za novinare koju je održao sa direktorom za Rusiju, Istočno susjedstvo i zapadni Balkan u Evropskoj službi za vanjske poslove, Miroslavom Lajčakom.
Roćen je podsjetio da je ruski ministar za vanredne situacije Sergej Šojgu, tokom posjete Crnoj Gori u oktobru prošle godine kazao, da je Centralno-evropska aluminijumska kompanije (CEAC) uložila preko 300 miliona dolara u KAP.
- U međuvremenu sam se raspitao i od ministra ekonomije Vladimira Kavarića dobio ovaj podatak da nije tačna ta tvrdnja. Kavarić mi je rekao da to nije ni 30 miliona. Da li se radilo o lapsusu, da li je to bila prilika ili pokušaj da se sa tog političkog nivoa zadobiju neki poeni uoči završnih pregovora o sudbini KAP-a, to možemo samo da nagađamo, kazao je Roćen.
On je dodao da je njegov odnos prema KAP-u ili drugim privrednim subjektima u političkoj ravni za njega interesantan, jer je predsjednik crnogorskog dijela Međuvladinog crnogorsko-ruskog komiteta.
- Na tom zajedničkom sastanku nije bilo nijedne riječi posebno o KAP-u osim opšte priče da postoje problemi koje treba rješavati, naveo je Roćen.
Vlada je na sjednici 16. februara ovlastila Ministarstvo ekonomije da pokrene proceduru za preuzimanje KAP-a. Vlada je razmatrala zaključke koji se odnose na saradnju sa ruskim partnerom u KAP-u, kao i trenutnu situaciju i aktuelne događaje i definisala četiri zaključaka.
Zaključcima je predloženo da Vlada preduzme sve mjere koje se nalaze u ugovoru i vrati vlasništvo u KAP-u. Drugi zaključak je da Vlada i Elektroprivreda pokušaju naći način za obezbjeđivanje održavanja proizvodnje.
Treći zaključak je da se buduća privatizacija koncipira na bazi dugoročne valorizacije Termoelektrane i Rudnika uglja Pljevlja, uz obavezne investicije u drugi blok, ekološku prihvatljivu preradu glinice i uspostavljanju prerađivačkih kapaciteta. Četvrti zaključak je da Ministarstvo finansija obezbijedi da preuzimanja dugova KAP-a bude sprovedeno tako da što manje opterećuje poreske obveznike.
Vlada je nedavno odlučila i da preuzme 22 miliona EUR duga KAP-a prema Dojče (Deutsche) banci, a odluka je proslijeđena Skupštini na potvrđivanje.
Dugovi KAP-a prema Dojče, OTP i VTB banci iznose oko 130 miliona EUR i za taj iznos država je dala garancije. Državne garancije za kredite KAP-u, zajedno sa kamatama iznose oko 170 miliona eura, koje će, u slušaju negativnog scenarija za tu kompaniju, morati da plate poreski obveznici.
Ukupni dugovi fabrike iznose oko 350 miliona eura.
(foto: mip.gov.me)
