Poslanik Socijalističke narodne partije Milan Knežević pitao je na sjednici parlamenta da li je Roćen dao saglasnost ministru bez portfelja Rafetu Husoviću da učestvuje u turističkoj promociji prekogranične regije Sandžaka, u Briselu decembra prošle godine.
Kneževića je zanimalo i da li je na sjednici Vlade donesena Platforma kojom se Sandžak tretira kao prekogranična regija.
- Koliko poznajem istoriju, dio Sandžaka je u Crnoj Gori a dio u Srbiji, ali da je neki neupućeni evropski zvaničnik prisustvovao sjednici pomislio bi da se tih dana stvara neka nova država na Balkanu, rekao je Knežević.
Roćen je odgovorio da je Husović o učešću na prezentaciji turističke strategije evropskog prakograničnog regiona Sandžak u oktobru obavijestio Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i crnogorsku Misiju pri Evropskoj uniji, dok je sa tim prethodno bio upoznat i premijer Igor Lukšić.
On je kazao da Vlada nije usvajala Platformu tim povodom, niti je imala bilo kakvih finansijskih obaveza.
- Ne postoji međudržavni sporazum sa Srbijom o promociji prekogranične regije Sandžak, niti je to neophodno za organizovanje takvih i sličnih zajedničkih aktivnosti u bilo kom dijelu naše granice, kazao je Roćen.
Prema njegovim riječima, Husović ih je obavijestio da je glavni promoter i nosilac tog projekta bila Kancelarija za održivi razvoj Vlade Srbije. Poslanika Socijalističke narodne partije Vasilija Laloševića je zanimalo do kog je nivoa pripreme i popune pregovaračkih grupa Vlada do sada stigla.
Roćen je rekao da je ta politika do kraja utemeljena na procedurama, praksi i očekivanjima Evropske komisije.
- Sve i kada bi neko htio da postupa drukčije, to jednostavno nije moguće u pregovaračkom procesu, precizirao je Roćen.
Prema njegovim riječima, u procesu kreiranja pregovaračkih struktura je ostavljena i mogućnost formiranja radnih podgrupa.
To znači, kako je pojasnio, da praktično može biti angažovan neograničen broj eksperata na ovom poslu, u zavisnosti od složenosti pitanja i problematike.
Govoreći o činjenici da predstavnicima nevladinog sektora iz budžeta neće biti finansirane zvanične posjete Briselu, Roćen je naveo da je Crna Gora prva država kandidat koja u pregovarački proces neposredno uključuje predstavnike organizacija civilnog društva.
On je pojasnio da su predstavnici NVO sektora još od usvajanja Vladine odluke o uspostavljanju pregovaračkih struktura za poglavlja 23 i 24 bili upoznati sa načinom finansiranja posjeta Briselu.
- Ali sagledaćemo to, to nije neko suštinsko pitanje u pregovorima za ova poglavlja, rekao je Roćen.
Odgovarajući na poslaničko pitanje, Roćen je kazao da obaveze u procesu evropskih integracija do kraja korespondiraju obavezama koje proističu iz članstva u Savjetu Evrope, jer su to kompatibilne organizacije u nizu oblasti od zajedničkog interesa.
- Brisel se veoma često oslanja na ekspertska mišljenja i izvještaje Savjeta Evrope i njegovih savjetodavnih tijela, kao što je Venecijanska komisija. To je posebno vidljivo u procesu proširenja, pojasnio je on.