Broj femicida u Crnoj Gori u konstantnom je porastu. U proteklih pet godina ubijeno je 17 žena, a samo tokom ove godine četiri. Ovi alarmantni podaci ponovo su pokrenuli priču o potrebi uvođenja femicida kao posebnog krivičnog djela u crnogorsko zakonodavstvo.
I dok iz NVO sektora smatraju da bi to smanjilo broj femicida i nasilja nad ženama, advokatica Aleksandra Rogošić za Portal Analitika kaže da nije sigurna da bi to donijelo željene rezultate.
Ključ rješavanja problema u djelovanju na uzrok, a ne na posljedicu
“Ukoliko bi se femicid tretirao kao posebno krivično djelo, smatram da bi dokazivanje bilo otežano. S obzirom na to da femicid podrazumijeva ubistvo žene motivisano njenim polom, dokazivanje te kvalifikacije (mržnje, ljubomore i sl) može biti zahtjevno”, upozorava Rogošić.
Kako dodaje, femicid dolazi kao kulminacija dugotrajnog nasilja i tu dinamiku bi, po njenom mišljenju, bilo teško dokazati.
“U praksi se nerijetko dešava da žrtva ne prijavljuje nasilje, ili, kao što je čest slučaj u partnerskim odnosima, nasilje se dešava iza zatvorenih vrata, pa bi prikupljanje dokaza i u tom smislu bilo otežano. S druge strane, naš zakon već prepoznaje određene kategorije koje se kvalifikuju kao teško ubistvo (čl.144 KZCG “ko liši života člana svoje porodice ili porodične zajednice kojeg je prethodno zlostavljao” i “ko liši života djete ili bremenitu ženu”), a koje se, između ostalog, odnose i na ubistvo žene”, kaže Rogošić.
0Kako ističe, ključ rješavanja ovog problema je u djelovanju na uzrok, a ne na posljedicu.
“Tu prije svega mislim na to da bi društvo fokus trebalo da stavi na prevenciju i podršku žrtvama nasilja, kako bi se spriječila, makar u nekom obimu, ovakva krivična djela. Tek su nedavnim izmijenama Krivičnog zakonika Crne Gore pooštrene kazne koje se odnose na krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici. Ovo je značajan, ali tek prvikorak u tome. Nadalje je potrebno dosljednije sprovoditi takvu kaznenu politiku kako bi se prevenirala teža krivična djela, konkretno femicid”, napominje Rogošić.
Osim toga, kako dodaje, potrebno je oštrije primjenjivati određene mjere bezbjednosti poput zabrana prilaska.
“Po mom mišljenju, od velikog značaja u rješavanju problema femicida i rodno zasnovanog nasilja bilo bi da se sa više sredstava finansiraju sigurne ženske kuće u Crnoj Gori, kako bi se u tom smislu proširili kapaciteti za pružanje podrške. Za sada imamo pet sigurnih ženskih kuća, čiji kapaciteti ukupno, ako se ne varam, ne prelaze šezdesetak mjesta. S obzirom na očigledan porast nasilja nad ženama, tu je potrebno uložiti dodatna sredstva i podršku”, kaže advokatica.
Partijarhalni streotipi otežavajući faktor u iskorijenjivanju femicida
Ona dodaje da je, pored toga, neophodno obezbijediti i psihološku i socijalnu pomoć ženama.
“Postoji veliki broj žena koje finansijski nisu u mogućnosti da sebi obezbijede psihološku pomoć i savjetovanje. Sve ovo zahtijeva ogromnu volju i spremnost svih aktera društva, kako bi se preduprijedio femicid kao takav”, pojašnjava Rogošić.
Smatra da su otežavajući faktori u iskorijenjivanju femicida i rodno zasnovanog nasilja partijarhalni streotipi i duboko ukorijenjeni stavovi koji, kako kaže, minimiziraju ili opravdavaju nasilje i krive žrtvu.
“Iz tih razloga žrtve ne prijavlju nasilje, ili makar ne prijavljuju na vrijeme. Osim toga, mislim da je nedovoljna edukacja među mlađim naraštajima o tome što je to tačno rodno zasnovano nasilje, što ono tačno podrazumijeva i kako se prepoznaje”, navodi sagovornica Analitike.
Ističe i da trenutne procedure i postupci pred nadležnim organima nisu efikasni.
“Odnosno spori su, s obzirom na opšte poznatu činjenicu o prebukiranosti rada državnih organa, pa su i to okolnosti koje demotivišu žrtvu. I u toku postupka, žrtva se dodatno sekundarno viktimizuje, a u institucijama i dalje pretežno vlada nedovoljna senzitivnost za rad sa takvim žrtvama”, naglašava Rogošić.
Ipak, kako dodaje, nekih pozitivnih pomaka ima. Sistem se, kaže, iako sporo, trudi da nađe načine da se poboljšaju uslovi i pruži adekvatnija zaštita žrtvama nasilja.
Podsjeća da je od skoro na snazi i obavezujuće Uputstvo za postupanje državnih tužilaštava u predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici koje je izdao vrhovni državni tužilac i s kojim se u praksi, ističe, već uočavaju konkretni pomaci.
“U konačnom, smatram da bi za rješavanje ovog problema najbolje bilo adekvatnije implementirati postojeće zakone, uz eventualno pooštrenje sankcija, jer bez adekvatne implementacije zakona ne može se riješiti osnovni uzrok femicida i nasilja nad ženama”, zaključuje Rogošić.
Tekst je kreiran uz pomoć sredstava za pluralizam medija Ministarstva kulture i medija dodijeljenjih Portalu Analitika za teme po projektu za konkurs
