Gostujući u emisiji Pressing na TV N1 Sarajevo, Borelj je kazao da situaciju treba gledati u širem smislu.
„Snažni su napori Rusije kojima opravdava vojna dejstva koja su invazija. U svakoj zemlji ima to, negde utiče na javno mnjenje. U Srbiji javno mnjenje je više podložno dezinformacijama ruske propagande u pokušaju da se opravda agresija na Ukrajinu navodeći genocid, da je predsjednik Zelenski fašista… Ne mogu shvatiti da neko može povjerovati u to“, rekao je, ali i podsjetio da je Srbija glasala za rezoluciju UN o Ukrajini.
Borel je rekao i da je obaveza svih koje žele u EU da usaglase svoju politiku sa politikom EU.
"Na evropskom putu obaveza je usklađivanja sa spoljnom politikom EU. Srbija nema tako visok stepen usklađivanja, za razliku od drugih zemalja", rekao je.
Borelj poručuje da EU pritisak na Rusiju planira da nastavi kao do sada – mjerama i sankcijama. Dodaje i da će "EU učiniti sve što je u njenoj moći da spriječi Treći svjetski rat".
"S naše strane nećemo isprovocirati nikakvu situaciju koja bi omogućila proširenje rata na druga područja. Neki su insistirali na zoni zabrane letova, ali to bi bila objava rata”, kazao je.
EU nema u planu da pravi svoju vojsku, kaže, ali ima u planu jačanje vojska 27 članica EU.
"Izdvajanja sada za vojsku u okviru 27 zemalja članica su tri puta viša od Rusije, ali nam efikasnost nije ista. Moramo objediniti svoje kapacitete kako bi izbjegli nepotrebna dupliranja, prevazići nedostatke koje imamo kako bi osigurali otpornost i snagu u vojnom smislu. Naravno, NATO će i dalje biti jedna od najvažnijih resursa kao garant odbrane teritorijalnog integriteta Evrope, ali sa jačom Evropom jača i NATO, i mi ćemo svakako biti spremni da odgovorimo na situacije u kojima NATO neće biti dovoljan", rekao je Borel za N1.
Rusija će pokušati da pojača uticaj u regionu
Gostujući u Pressingu Borel je kazao da će Rusija neminovno pokušavati da pojača svoj “već dovoljno snažan uticaj u regionu”, te poručio kako će rat imati posljedice za cijeli svijet koje će se, prije svega, ogledati u povećanju cijena hrane i energenata. To će, dodaje, biti značajan udar na globalnu ekonomiju.
"Moramo građanima objasniti šta se dešava. Imate jako puno propagande i dezinformacija iz Rusije. S tim se moramo suočavati, pojašnjavati šta se dešava i koje su posljedice. Potrebno je prije svega osigurati prave informacije građanima, a u narednim koracima aktivirati proces približavanja svih šest zemalja Zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu”, rekao je Borelj.
Istakao je da i Albanija, Sjeverna Makedonija i BiH imaju isti zahtjev – ubrzanje puta u EU, što je, kaže Borel, prihvatljivo, ali kaže da sve zemlje moraju ispunjavati svoje zadatke, ne zbog članstva već zbog građana.
Neki od segmenata su borba protiv korupcije, prevazilaženje poteškoća iz prošlosti, ekonomska perspektiva, jačanje demokratije itd.
Govoreći o svojoj posjeti Bosni i Hercegovini, kazao je da nije tu da bilo koga krivi ili upire prstom.
"Došao sam da zajednički sa onima koji su na čelu institucija analiziram posljedice rata i kako napredovati na EU putu. Ovo nije samo stvar političara, već i građana. Građani moraju raditi snažnije na pomirenju, prekinuti praksu nacionalno podijeljenih škola, ići ka integraciji. Trideset godina je prošlo od opsade Sarajeva, krajnje vrijeme je da radimo na integraciji, pogotovo škola, što je osnovni temelj za buduće naraštaje. Nije važan samo izborni zakon, mislim, jeste važan, ali imaju i druga pitanja koja su bitna", rekao je Borel.
Govoreći o pismu Miloradu Dodiku i upozorenjima koje je uputio, naveo je kako je Evropska komisija već suspendovala dva finansijska projekta koja se tiču RS. Ali, ta odluka se, dodaje, može promeniti i to zahtijeva povratak u institucije BiH.
"Nije nikakva tajna. Javno sam u pismu tražio da se ne urušavaju institucije BiH. Ovo je put za nigdje. Dezintegracija BiH, separatističke tendencije, podjela zemlje – to ne vodi nigde. Sankcije se mogu uvesti bez jednoglasne odluke jer postojeći pravni okvir ne zahtjeva jednoglasnu odluku, ali naša preferencija je da govorimo o jednom dijalogu. Insistiramo na poštovanju ustava i neoduzimanju nadležnosti s nivoa BiH, te obustavljanje bilo kakvog procesa koji ide u pravcu secesionizma", poručio je visoki predstavnik EU.
