Iz Ruskog ministarstva odbrane saopštili su da zahtijevaju od norveške strane da što prije riješe probleme te da su pozvali norveškog otpravnika poslova u Moskovi na razgovor.
"Naglasili smo da neprijateljske akcije prema Rusiji dovode do mjera odmazde", dodali su iz ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Rusija tvrdi da je Norveška blokirala zalihe opreme i hrane na kopnenom graničnom prelazu Storskog koji su se trebali ukrcati na brod za Svalbard kako bi stigli do ruskih rudara na arhipelagu.
Prema riječima Sergeja Guškina, ruskog konzula na arktičkom arhipelagu, teret se sastojao od 20 tona robe, uključujući sedam tona namirnica, rezervnih dijelova i osnovne opreme za pripremu za zimu.
Guškin je rekao kako je Norveška blokada dio sankcija koje je Evropska unija uvela Rusiji, a kojima se Norveška pridružila te da Rusija razmatra alternativne linije snabdijevanja.
Svalbard, hiljadu kilometara od Sjevernog pola, dvostruko je veći od Belgije i ponekad se naziva NATO-ovom "Ahilovom petom na Arktiku".
Pariški ugovor iz 1920. priznaje suverenitet Norveške nad Svalbardom, ali takođe garantuje da 46 drugih država potpisnica, uključujući Rusiju, slobodno iskorišćavaju tamošnje prirodne resurse "na potpuno ravnopravnoj osnovi".
Decenijama Rusija i bivši SSSR kopaju ugalj na ovoj teritoriji gdje živi nešto od manje 3000 ljudi i 50ak različitih nacionalnosti.
Zamjenik predsjednika ruskog Savjeta federacije Konstantin Kosačev optužio je Oslo za kršenje Pariškog sporazuma.
"Norveške vlasti pokušavaju da osiguraju da ruski maloljetnici ostanu bez hrane, što je samo po sebi amoralno. Time se krše ljudska prava i načela humanizma", napisao je na Telegram Kosačev.
Ruski konzul je, međutim, negirao da postoji bilo kakav rizik od nestašice hrane.