Nastavak nuklearnih testova, bilo da ih nastavi Rusija, Sjedinjene Države ili oboje, bio bi duboko destabilizirajući u trenutku kada su napetosti između dviju zemalja veće nego u bilo kojem trenutku od Kubanske raketne krize 1962. godine, prenosi Reuters.
Putin je u četvrtak kazao da ruskoj nuklearnoj doktrini nije potrebno ažuriranje, ali da još nije spreman reći treba li Rusija nastaviti nuklearne testove.
Čelnik Kremlja rekao je da bi Rusija trebala razmotriti opoziv ratifikacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT) jer su ga Sjedinjene Države potpisale, ali nijesu ratifikovale.
"Situacija u svijetu se promijenila", rekao je predsjednik Dume, Vjačeslav Volodin. "Vašington i Brisel su pokrenuli rat protiv naše zemlje."
"Na sljedećem sastanku Vijeća Državne dume definitivno ćemo raspravljati o opozivu ratifikacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova", rekao je Volodin.
Putinove, a potom i riječi Volodina naznačuju da će Rusija sigurno povući ratifikaciju ugovora koji zabranjuje nuklearne eksplozije svima i svugdje.
Rusija, koja je naslijedila nuklearno oružje Sovjetskog Saveza, ima najveću svjetsku zalihu nuklearnih bojnih glava.
U pet decenija između 1945. i Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testova iz 1996. izvršeno je više od 2.000 nuklearnih testiranja, od kojih su 1.032 izvršila Sjedinjene Države, a 715 Sovjetski Savez, prema podacima UN-a.
Sovjetski Savez posljednji je put testirao 1990, a Sjedinjene Države posljednji put 1992.
Od potpisivanja CTBT-ja izvršeno je deset nuklearnih testova. Indija je provela dva 1998, Pakistan takođe dva 1998, a Sjeverna Koreja je provela testove 2006, 2009, 2013, 2016. (dva puta) i 2017, prema podacima UN-a.
