Više decenija saradnje Rusije s Evropskom organizacijom za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi bliži se kraju. Naučnici te evropske instituciju sarađivali su s Rusijom i za vrijeme Hladnog rata.
Beate Heinemann, direktorica sektora za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.
“To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida saradnje biti nemoguća, ali biće puno teže i sporije, biće kašnjenja”, rekla je Jeinemann prenosi Hina.
CERN, utemeljen na vrhuncu Hladnog rata 1954. godine, jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.
Na istraživanjima u CERN-u radi više hiljada naučnika iz cijelog svijeta.
U projekte je bilo uključeno oko 1.000 naučnika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.
Istekao petogodišnji sporazum
“Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli”, rekao je Mnich.
“Naučnici CERN-a su radili s Rusijom tokom Hladnog rata, potaknuti naučnom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je velika šteta”, rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentalnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.
CERN je u junu 2022. odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini.
Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. Juna, a s Rusijom ističe 30. novembra.
Odlazak ruskih naučnika ozbiljno će uticati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4,5 odsto budžeta tih eksperimenata, tj. godišnje je doprinosila sa 2,3 miliona švajcarskih franaka.
