Predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacija, mr Željko Rutovića obratio se javnosti povodom obilježavanja 28. januara, Dana zaštite ličnih podataka.
„Široka tehnološka revolucija, digitalno doba, vještačka inteligencija, veliki podaci i algoritmi iz korijena su promijenili koncept i kulturu privatnosti koju danas nije moguće posmatrati u starim analognim tradicionalnim obrascima. Masovna automatizacija obrade ličnih podataka, više nego ikad ranije u istoriji može uticati na kreiranje kolektivne svijesti i odluka, čije posledice su globalno prepoznate“, poručio je Rutović.
Prema njegovim riječima, nova tehnološka faza ljudske istorije donijela je nove paradigme i nova značenja privatnosti te samim tim i nove civilizacijske i sistemske izazove zaštite ličnih podataka koji danas nesumnjivo postaju veliki globalni i politički i komercijalni resurs. Dodaje da su akumulacija, automatizacija i analiza obrade podataka o ličnosti otvorili etička, humanistička, kulturološka i bezbjedonosna pitanja i posljedice koja zahtijevaju ubrzane preventivne modele zaštite privatnosti čovjeka.
„Strateški odgovori na ova pitanja i budućnost čovjeka u hiper informatičkom društvu nužno su vezana za snaženje održive javne svijesti o značaju prava zaštite ličnih podataka“, ističe on.
Rutović pita kakav je taj novi digitalni svijet u odnosu na neki stari koji znamo, kako ćemo štititi privatnost, kako ćemo upravljati velikim podacima i kako spriječiti štetu?
„Ovo su podjednako izazovi globalnog društva, nadnacionalnih organizacija, akademske i medijske zajednice, civilnog društva i nacionalnih javnih politika koje moraju u kontinuitetu evolutivno nuditi valjana i adekvatna rješenja u sprječavanju neželjenih efekata ovog fenomena XXI vijeka“, dodao je on.
Međunarodni dan zaštite podataka o ličnosti, kako ističe, nije samo povod, već najšira obaveza društvau smjeru promatranja ljudskih prava čovjeka na razmeđu dvaju svjetova u kojima digitalno-mašinski sve više zauzima mjesto realnog svijeta.
U tom duhu, kako dodaje, današnjem čovjeku podjednako se mora pružiti i zaštita i jasan odgovor u koje svrhe se lični podaci prikupljaju, obrađuju, kakvi su rizici obrade i mehanizmi valjane pravno - institucionalne zaštite od zloupotrebe podataka.
„Otuda, ova pitanja nijesu tek puke birokratske ili formalno pravne prirode, već prije svega etičke, humanističke dimenzije civilizovanog svijeta u kojem je čovjek suveren svoje privatnosti. Ima li otud većeg izazova za donosioce odluka od obaveze i zadatka kojima će čovjeku garantovati neprikosnovenost zaštite njegove privatnosti i ličnosti sa kojom on postaje i prepoznaje se aktivnim subjektom svakog demokratskog i odgovornog društva“, kaže Rutović.
U tom duhu, pored snaženja javno održive svijesti o značaju ličnih podataka te obezbjeđivanje adekvatnog nadzora i javne kontrole nad obradom ličnih podataka od strane državnog iprivatnog sektora, imperativ našeg društva, prema njegovim riječima, jeste usaglašavanje organskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, a posebno sa Uredbom Evropskog parlamenta i Savjeta o zaštiti fizičkih lica u odnosu na obradu podataka o ličnosti i slobodnom kretanju takvih podataka.
„Implementacija najviših evropskih standarda ove oblasti uz institucionalno snaženje profesionalnosti i nezavisnosti organa uz dosljednu primjenu ustavnih i zakonskih rješenja zaštite ljudskih prava, strateški su okvir zaštite dostojanstva, zaštite ličnih podataka i privatnosti kao temeljnih sloboda i prava stasalih na evropskim vrijednostima i demokratskim načelima slobodnih društava u kojima je građanin suveren svoje privatnosti i svog integriteta“, zaključio je Rutović.
