Kako su kazali, odnos prema Srebrenici je nedavno bio u fokusu javnosti i zbog izjave ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava, Vladimira Leposavića, da je „spreman da prizna da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kad se to i nedvosmisleno utvrdi“.
Iz CGO-a poručuju da se sa stavom Leposavića ne slaže više od polovine građana i građanki.
Miloš Vukanović, savjetnik u CGO-u podsjetio je da je u devet predmeta pred Haškim tribunalom 15 osoba pravosnažno osuđeno za genocid u Srebrenici, kao i da su zbog te izjave brojni subjekti tražili Leposavićevu ostavku uključujući i CGO.
Iz CGO-a su poručili i da su ohrabrujući nalazi koji ukazuju da se stavovi građana i građanki Crne Gore razvijaju u pozitivnom pravcu kad je riječ o odnosu prema suočavanju sa prošlošću, iako je to proces koji zahtijeva još mnogo vremena i truda.
Miloš Vukanović kazao je da nalazi pokazuju da dvije trećine građana i građanki. tj. 67 odsto, smatra da je Crna Gora učestvovala u ratovima 90ih, dok 24 odsto misli suprotno, a što je kako navodi, značajno povećanje u odnosu na istraživanje od prošle godine, kada je tek 13 odstoispitanika po ovom pitanju imala odričan odgovor.
"Bilježi se rast onih koji su čuli za napad na Dubrovnik, odnosno sad je to 89 odsto u odnosu 75 odsto iz ranijeg istraživanja. Među onima koji znaju za napad na Dubrovnik, blizu dvije trećine 65 odsto, smatra da ta akcija nije bila opravdana. Većina i dalje ne zna za broj poginulih crnogorskih građana tokom napada na Dubrovnik, što je posljedica i sistemskog potiranja tog pitanja", kazao je Vukanović.
Polovina građana i građanki Crne Gore smatraju da je na prostoru Crne Gore bilo ratnih zločina, što je takođe više nego prošle godine, a kao zločine za koje su čuli spontano najčešće navode Bukovicu i Pljevlja, Štrpce, NATO bombardovanje, i Kaluđerski laz.
"Za akciju „Oluja“, takođe, velika je većina naših građana i građanki čula a tri četvrtine njih se slaže sa presudom Haškog tribunala da je u pitanju „udruženi zločinački poduhvat", kazao je Vukanović.
On je dodao da skoro svi građani i građanke znaju za NATO intervenciju na SRJ 1999. godine, ali i dalje ne znaju da navedu tačan broj žrtvi, odnosno svega nešto više od petine navodi da je bilo do devet žrtava, dok su ostale procjene veće.
Petar Đukanović, programski direktor u CGO-u, ukazao je da više od polovine građana i građanki (55 odsto) smatra da se Crna Gora nije suočila sa ratnom prošlošću iz 90ih, dok je trećina suprotnog stava.
"Zabrinjavajući je podatak da svega trećina građana i građanki smatra da crnogorsko pravosuđe ima kapacitet da procesuira ratne zločine, uz značajan rast tog nepovjerenja u pravosuđe. Takođe, polovina ispitanika i ne zna da li je neko od crnogorskih građana optužen za ratne zločine u Crnoj Gori, a preko polovine ni da se crnogorsko tužilaštvo bavi istraživanjem ratnih zločina, niti da je bilo suđenja za ratne zločine. Među trećinom onih koji znaju da je bilo suđenja za ratne zločine, najprepoznatljiviji su slučajevi otmice putnika iz voza u Štrpcima i logor Morinj", precizirao je Đukanović.
Iz CGO-a navode i podatak da je odnos crnogorskih građana prema Haškom tribunalu kritičan, pa tako polovina ispitanika cijeni da je Haški tribunal bio selektivan u svom radu, ali i da svi moraju poštovati pravosnažne presude tog suda.
Dodaje se i da nalazi istraživanja ukazuju da tri četvrtine građana i građanki smatra da NATO intervencija na SRJ nije bila opravdana, kao i da je NATO počinio zločine tokom bombardovanja Crne Gore, ali isto tako skoro polovina cijeni da je članstvo u NATO dobra za Crnu Goru.
Miloš Vukanović je istakao da većina ispitanika od 84 odsto dijeli mišljenje da svaki građanin Crne Gore koji je počinio ratni zločin mora biti sankcionisan.
"Kad su u pitanju zalaganja političkih partija i koalicija za tranzicionu pravdu i suočavanje s prošlošću, građani i građanke izdvajaju Bošnjačku stranku, a slijede SDP, URA i Demokrate. Gledajući po kategorijama društvenih subjekata, građani i građanke cijene da najveći doprinos daju nevladine orgnanizacije", zaključio je Vukanović.
