Ministarka za evropske integracije dr Gordana Đurović ocjenjuje da se kandidaturi Crne Gore ne protivi ni jedna država-članica Evropske unije i smatra da se treba nadati da će Crna Gora dobiti status kandidata već u decembru, odmah nakon dobijanja pozitivnog mišljenja Evropske komisije.
- Prema informacijama kojima raspolažemo, ni jedna država članica nije izrazila rezervu prema crnogorskoj kandidaturi tako da se predlog o dodjeljivanju statusa kandidata Crnoj Gori može vrlo brzo naći ispred Evropskog savjeta. Prva prilika za to je polovinom decembra ove godine. Druga prilika je mart 2011.godine. Decembar je obično mjesec dobrih vijesti i treba biti optimista, kaže dr Gordana Đurović u razgovoru za Portal Analitika, napominjući da će datum otpočinjanja pregovora biti poznat sljedeće godine.
- Kada govorimo o tome kada možemo očekivati odluku o otvaranju pristupnih pregovora, mislim da su u pitanju mjeseci. Odluku o datumu za otvaranje pregovora očekujemo tokom 2011. godine, smatra Đurović.
Objašnjavajući strategiju „aktivnog čekanja Mišljenja EK“ ministarka Đurović ističe da ona podrazumijeva intezivnu aktivnost Vlade Crne Gore, stalnu komunikaciju sa predstavnicima različitih evropskih institucija te praćenje brojnih izvještaja različitih organizacija. U tom smislu, ministarka Đurović ističe da će Ministarstvo za evropske integracije prostudirati nedavni izvještaj Reportera bez granica, ocjenjujući da u tom dokumentu ima nekih nelogičnosti vezanih za region Zapadnog Balkana.
- Ocjene slobode medija zemalja nisu proporcionalne njihovoj dinamici integracija. Tako je najbolji rezultat tradicionalno delegiran slobodi štampe u BiH, a zatim u Makedoniji, mada je i ona pogoršala svoj rezultat za čak 50 odsto u 2010.godini! Zanimljivo, Hrvatska ni u jednoj godini nije ostvarila najbolju poziciju u regionu, iako se nalazi u zavšnoj fazi procesa integracija, pred članstvom u Uniji, kaže Đurović ističući da je posmatrala pitanja iz Upitnika međunarodne novinarske organizacije.
- Ako pokušate da simulirate, kao „nepristrasni“ građanin, odgovore na postavljeni Upitnik, teško da možete svoju zemlju ocjeniti tako negativno, kako je ocjenjena od korespondenata iz Crne Gore. Doprinoseći da se Crna Gora nađe na 105 mjestu ljestvice, zajedno sa Angolom i Nikaragvom, ne mislim da je niko u Crnoj Gori na dobitku, ocjenjuje ministarka Đurović u razgovoru za Portal Analitika, naglašavajući ipak da je dobro što se čuju različita mišljenja jer sve to doprinosi demokratizaciji države i društva.
ANALITIKA: Hoće li Crna Gora dobiti zvanični status kandidata u decembru ove ili u martu 2011. godine?
ĐUROVIĆ: Crna Gora, kao najmanja zemlja regiona, svaku fazu integracija odradi po propisima. U slučaju naše zemlje, nikada nije bilo ubrzanih procedura. Naprotiv: svaku fazu prolazimo detaljno i u cjelosti. Podsjetiću da je Odluka Savjeta ministara da EK pripremi mišljenje o našoj spremnosti za članstvo donijeta još krajem aprila 2009. godine. Uspješno smo prošli sve aktivnosti oko Upitnika i mnogobrojnih ekspertskih misija, odradili smo sve odbore i pododbore, napisali veliki broj izvještaja o progresu koji je ostvaren u zemlji. To smo radili, zajedno sa Komisijom, godinu i po dana. Mislim da smo zaista zaslužili sljedeću evropsku stepenicu. Decembar je obično mjesec dobrih vijesti, treba biti optimista.
ANALITIKA: Da li neka država blokira crnogorsku kandidaturu u decembru; nezvanično se pominje se udržanost Njemačke i Velike Britanije?
ĐUROVIĆ: Nakon Mišljenja Komisije, slijedi političko izjašnjavanje država članica o dodjeljivanju statusa kandidata za članstvo u Uniji. Odluka mora biti zajednička, jedinstvena. Za sada, prema informacijama kojima raspolažemo, ni jedna država članica nije izrazila rezervu po tom pitanju, tako da se predlog o dodjeljivanju statusa kandidata Crnoj Gori može vrlo brzo naći ispred Evropskog savjeta. Prva prilika za to je polovinom decembra ove godine. Druga prilika je mart 2011.godine.
Ako se svaka zemlja ocjenjuje na bazi sopstvenih postignuća na putu evrointegracija, ako ni jedna država članica nije eksplicitno protiv kandidature u slučaju Crne Gore, i ako zaista regionalna slika ne bude uticala – nema razloga da se ne nadamo da možemo postati zemlja kandidat već u decembru ove godine.
Koliko raspolažemo informacijama, Njemačka, a i još neke zemlje članice, izrazile su želju da se u njihovim nacionalnim parlamentima razmatra samo predlog odluke o određivanju datuma o otpočinjanju procesa. To je tzv. odluka o „procesu“ i razumljiv je taj njihov stav. Međutim, to će vjerovatno biti na nekoj od sjednica Evropskog savjeta sljedeće godine. Za tu odluku treba kalkulisati i sa tim vremenom, koje se mora obezbijediti državama članicama, jer one imaju pravo na to.
ANALITIKA: Od januara Mađarska preuzima predsjedavanje EU, može li Crna Gora baš u tom periodu dobiti i datum pregovora?
ĐUROVIĆ: Ministarstvo za evropske integracije odgovorno je za evropski optimizam u Vladi, ali treba kontrolisati očekivanja. Stoga, imajući u vidu odredbe Lisabonskog ugovora, kao i procedure donošenja političkih odluka u nekim važnim državama članicama Unije, nije realno očekivati da uz status kandidata u decembru dobijemo i datum otvaranja pregovora.
Kada govorimo o tome kada možemo očekivati odluku o otvaranju pristupnih pregovora - mislim da su u pitanju mjeseci. Odluku o datumu za otvaranje pregovora očekujemo tokom 2011. godine.
I pored svih političkih i ekonomskih izazova u kojima promišljamo integracije, to će na nas biti period „aktivnog“ čekanja kao i uvijek: pregovaračka platforma, pregovarački tim, organizacija, novi Nacionalni program za integraciju, izučavanje evropskih propisa, jačanje dijalog o EU u samoj Crnoj Gori...Nema sumnje, 2011 biće veoma interesantna integracijska godina za Crnu Goru. Kako na unutrašnjem, tako i na spoljnjem planu.
ANALITIKA: Što su danas, po Vašem mišljenju, najveće zamjerke Crnoj Gori - da li je riječ o politizaciji sudskih procesa, odnosu države prema medijima ili je to pitanje korupcije i organizovanog kriminala...Što će Vlada učiniti da se slika popravi?
ĐUROVIĆ: Ne bi bilo prvi put da se Crnoj Gori delegira mapa puta za ostvarenje sljedeće evropske stepenice. Jednu takvu uspješno smo ostvarili dok smo se borili za viznu liberalizaciju za naše građane. Možda će biti kreirana još jedna preporuka u tom smislu. Ako tako bude, daće nam se razuman rok da to ostvarimo i o tome izvjestimo Komisiju i to mjerljivim kriterijumima. Može se pretpostaviti i koje su oblasti u pitanju – prvenstveno one vezane za ispunjavanje političkih kriterijuma pristupanja: jačanje nezavisnosti pravosudja, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, neki aspekti zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao što su medijske slobode. Naravno, tu je i tzv. adminstrativni kriterijum, dokaz da efikasno sprovodimo politike.
Izlazeći iz ekonomske recesije ne očekujem posebne zahtjeve u oblasti ekonomskih kriterijuma i jačanja funkcionalne tržišne ekonomije koja treba da se suoči sa izazovima konkurencije sa jedinstvenog tržišta.
U Vladi je dobra radna atmosfera za evropske zadatke i mislim da ćemo „proizvesti“ dovoljno konkretnih rezultata da se izborimo i za datum za otvaranje pristupnih pregovora, kada to bude na dnevnom redu.
ANALITIKA: Pominjete termin „aktivno čekanje“, što to znači iz ugla Vlade Crne Gore?
ĐUROVIĆ: Gotovo svakodnevno, pripremamo po neke dodatne analize i izvještaje o aktivnosti koje sprovodimo, i to će nam valjati ako bude dodatnih uslova za datum za otvaranje pregovora.Uz to, sve političke partije, veoma jasno, podržavaju evropski put zemlje - i to je dobro za Crnu Goru.
Pojedine organizacije civilnog društva, međutim, kao i analitičari, takođe pišu svoje izvještaje, objavljuju kritičke analize i komuniciraju sa važnim adresama u Uniji. I to je dobro, posebno kada je objektivno, konstruktivno i dobronamjerno. Želim da vjerujem da je to uglavnom tako. Sve to zajedno, predstavlja jedinstvenu sliku koju šaljemo o Crnoj Gori i našoj spremnosti da se borimo za zasluženo mjesto u evropskoj porodici.
Pored navedenog redovnog posla, „aktivno čekanje“ podrazumijeva i da pratite kako nas drugi ocjenjuju u pojedinim oblastima i da, ako je potrebno, reagujete i dostavite zvanične podatke institucija, kako bi krajnja ocjena bila više fer i izbalansirana.
ANALITIKA: Ima li razloga za pravljenje nekih dopunskih izvještaja?
ĐUROVIĆ: Cijenim da je to potrebno uraditi kada je posljednji izvještaj Reportera bez granica u pitanju, Indeks slobode štampe za 2010.godinu. Ako pogledate pažljivo trendove ovog indikatora u našem regionu tokom posljednje četiri godine vidjećete da se prosječan „skor“ slobode štampe u regionu pogoršava, što je nelogično sa trendovima demokratskih reformi i postepenog usvajanja evropskih standarda i u oblasti slobode medija.
Nadalje, i ocjene zemalja nisu proporcionalne njihovoj dinamici integracija. Tako je, recimo, najbolji rezultat je tradicionalno delegiran slobodi štampe u BiH, a zatim u Makedoniji, mada je i Makedonija pogoršala svoj rezultat za 50 odsto u 2010.godini. Zanimljivo, Hrvatska ni u jednoj godini nije ostvarila najbolju poziciju u regionu, iako se nalazi u zavšnoj fazi procesa integracija, pred članstvom u Uniji!
ANALITIKA: Kako je došlo do tih, kako ih zovete, nelogičnosti?
ĐUROVIĆ: Upitnik koji popunjavaju korespondenti iz svih zemalja, pa i iz Crne Gore, služi kao baza na osnovu koga se neka zemlja ocjenjuje, u ovom slučaju za period septembar 2009-avgust 2010. Izvještaj bi trebalo da je zasnovan najvećim djelom na najnovijim slučajevima ubistva novinara, hapšenja, toruture u zatvoru, broja fizičkih napada na novinare, slobodnog pristupa informacijama, fenomena cenzure i samo-cenzure, dostupnosti frekvencija, broja privatnih medija, broja presuda za klevetu i visine presuđenih kazni, kontrole interneta i blokade internet portala...
Vidite, ako pokušate da simulirate - kao „nepristrasni“ građanin - odgovore na postavljeni Upitnik, teško da možete svoju zemlju ocjeniti tako negativno, kako je ocjenjena od korespondenata iz Crne Gore. Doprinoseći da se Crna Gora nađe na 105 mjestu ljestvice, zajedno sa Angolom i Nikaragvom, ne mislim da je niko u Crnoj Gori na dobitku.
Stoga cijenim potrebnim i neophodnim da uložimo dodatni napor i da sačinimo sistematičnu faktografiju o indikatorima koji treba da tvore ovaj Indeks. Smatram da takvu analizu treba poslati na sve važne adrese u Uniji, kako bi se izvještaj Reportera bez granica mogao objektivnije čitati. To je takođe posao crnogorske administracije - da reaguje, kada je neophodno, u smislu objektivnijeg izvještavanja o Crnoj Gori i dostupnosti što više konkretnih podataka o nama, prema svima onima kojima je to predmet interesovanja.
Da zaključim, svi se mi borimo za „evropskiju“ i uređeniju Crnu Goru, za sve građane – samo su nam instrumenti različiti.
Draško ĐURANOVIĆ
