"Aktuelni premijer Crne Gore Milojko Spajić ne može pozivati na konsenzus vlast i opoziciju kada je u pitanju Evropski put Crne Gore jer mu za to nedostaje jednako autoriteta koliko i političkog etičkog kredibiliteta", kazao je član Glavnog odbora SDP-a Crne Gore, Mirza Šabović.
Kako dodaje, ako u perspektivu stavimo nedavno objavljena dokumenta američke Agencije za hartije od vrijednosti (SEC) koja u odnosu na Spajića otvaraju više pitanja nego odgovora, jasno je da imamo premijera koji građanima Crne Gore duguje objašnjenja koja se plašim nećemo tako brzo dobiti.
"Prije nego nas Spajić ‘’pomiriteljski’’ pozove na konsenzus možda bi trebao građane da upozna da je shodno dokumentaciji SEC-a jedan od prvih ulagača, odnosno investitora u kompaniju južnokorejskog državljanina Do Kvona, Teraform Labs, upravo on lično a ne njegova firma ili firma za koju je tada radio. Na objavljenom spisku investitora Milojko Spajić se nalazi na 16. mjestu sa ulogom od 75.000 dolara, čime je stekao 750.000 tokena Luna, a vrijednost ovog kriptotokena je na proljeće 2022 godine, dostigla iznos preko 119 dolara, da bi samo nekoliko dana kasnije bila blizu nule", kazao je Šabović.
Ono što građani ne znaju kako ističe, je da li je Spajić prije kolapsa te kriptovalute prodao svoje Luna tokene ili je izgubio blizu 90 miliona eura koliko su tokeni vrijedjeli početkom aprila 2022. godine.
"Činjenica je da Spajić nije prijavio Agenciji za sprječavanje korupcije da posjeduje Luna tokene, što se uvidom u izvještaje koje je podnio ASK-u u decembru 2020.godine, i u martu mjesecu 2021.godine može lako utvrditi, iako je prema podacima američkog SEC-a , po osnovu ulaganja u kompaniju Teraform stekao 750.000 Luna tokena još u 2018.godini. Smatram da je u konkretnom slučaju došlo ne samo do povrede etičkih pravila već i do povrede propisa pa bi se u konkretnom slučaju ASK trebao odrediti shodno svojim zakonskim ovlašćenjima u odnosu na premijera i konkretnu situciju a uzimajući u obzir dokumentaciju SEC-a", kaže Šabović.
Ono što je dalje problematično kako navodi i nepoznato javnosti je i to što ukoliko Spajić tvrdi da je zaista prevaren, da li je protiv Do Kvona odnosno kompanije Teraform tražio u redovnom sudskom postupku obeštećenje ili se kao oštećena strana u postupku pojavljuje pred bilo kojim sudom.
"Građani Crne Gore ne znaju da li je premijer Spajić poput mnogih drugih investitora tužio Do Kvona i Teraform za prevaru, što bi bio logično potez, ali isto tako, važnije je pitanje ukoliko premijer Spajić nije tužio Do Kowna koji su ga razlozi naveli na takvo postupanje", zaključuje Šabović.
