“Danas sam nominovao Hrvatsku da se pridruži Programu za ukidanje viza. Ovaj korak prema bezviznom režimu znak je ogromnog napretka Hrvatske u ispunjavanju strogih standarda za zemlje učesnice. Nadamo se još jačem odnosu SAD-a i Hrvatske”, napisao je Blinken na Tviteru.
Reagovao je i Plenković.
Vize za SAD trebalo bi biti ukinute najkasnije do 30. septembra - završetka američke fiskalne godine.
Hrvatska na izuzeću od viznog režima radi od 2007. godine. I dok se ukidanje viza često povezivalo sa stopom odbijenica, paralelno je tekla – i teče – intenzivna komunikacija i rad na zadovoljavanju strogih sigurnosnih kriterijuma.
Ministarstvo unutrašnjih poslova posljednjih nekoliko godina intenzivno sarađuje s američkim Ministarstvom domovinske sigurnosti na jačanju sigurnosnih kapaciteta kao što su sigurnost granice, migracije i međunarodna zaštita, prikupljanje i analiza podataka o prekograničnim putnicima i putnicima u vazdušnom prometu, zatim na borbi protiv terorizma te razmjeni podataka o stranim terorističkim borcima i razmjeni informacija.
Prije evaluacijskog posjeta Hrvatskoj MUP provodi virtualne predevaluacijske sastanke s američkim Ministarstvom za domovinsku sigurnost kako bi se razmijenile informacije.
Neriješeno diplomatsko pitanje
Ukidanje viza gotovo 30 godina neriješeno je diplomatsko pitanje u odnosima dvije zemlje. Za ulazak u bezvizni režim potrebno je ispuniti brojne preduslove, a posljednji koji je Hrvatska trebala zadovoljiti je manje od tri odsto odbijenih zahtjeva.
Hrvatska, Rumunija, Bugarska i Kipar jedine su članice EU kojima SAD dosad još nisu ukinule vize. Evropska komisija od SAD-a je još 2014. tražila da ukine vize za Hrvatsku i ostale zemlje Unije, čiji su građani tada još morali imati taj dokument za ulazak u SAD. Čak je zaprijetila i recipročnim mjerama, ali to se nije dogodilo.
Poljska je tek krajem prošle godine isključena iz tog režima, nakon što je provela kampanju kojom je podsticala ekonomiste i službenike za koje je bilo gotovo sigurno da će dobiti vizu da predaju zahtjev.
Sličnu je kampanju ove godine provela i Hrvatska, koja je već 30. septembra prošle godine, kada završava fiskalna godina u Americi, spustila broj odbijenih zahtjeva na četiri odsto i više nije bila daleko od ostvarenja cilja.
