Veća su i od dugovanja po osnovu kreditnih kartica i zajmova za kupovinu automobila, a sve je teže otplaćivati ih, piše AP. Federalni program za studentske zajmove osnovan je 1965. godine, i tada je djelovao kao dobra ideja - pozajmi sada kad ideš na koledž, vratit ćeš kasnije kad nađeš posao - ali se ovih dana mnogi koji su uzeli te zajmove suočavaju sa surovom matematikom stvarnog života u okolnostima ekonomske krize.
"Ovo bi mogla biti sljedeća dužnička bomba koja će potresti američku ekonomiju", ocijenio Vilijam Brejver, predsjednik Nacionalne asocijacije pravnika za bankrot potrošača.
Ako student ne plati samo jednu ratu kredita, dospijeva u status delinkventa, a poslije devet mjeseci pada u bankrot, i čitav iznos kredita dospijeva na naplatu. U slučaju da se radi o federalnom zajmu, dug se sa dužnika prebacuje na - poreske obveznike. Povrh toga, dužnička eksplozija po ovom osnovu ugrožava krhki oporavak američke privrede, dodatno opterećuje porezne obveznike, a možda i postavlja temelje za novu ekonomsku krizu, ocjenjuje AP.
Prosječni studentski zajam je nedavno premašio iznos od 25.000 dolara, što je za 25 posto više nego prije deset godina, a uvećavanje ovog duga direktno se odražava na poreske obveznike, s obzirom da je 80 posto studentskih zajmova dala država ili je za njih garantovala.
Pošto se tržište rada u SAD-u još oporavlja od krize koja je počela prije četiri godine, studentima je sve teže vraćati ovakve zajmove - pošto ne mogu naći posao, mnogi od njih su se ponovo okrenuli školovanju, zadužujući sebe još više. Foto:AP
