Predstavnici kineskih državnih građevinskih kompanija u saradnji sa hrvatskim „Konstruktorom“ pripremaju potpuno novu ponudu za gradnju autoputa Bar-Boljare, saznaje Portal Analitika iz izvora bliskih ovim kompanijama u Splitu.
Hrvatski izvori Portala Analitike tvrde da će ponuda biti poslata Vladi, ukoliko grčko-izraelski konzorcijum Aktor-Šikun ne bude na vrijeme dostavio garancije za izgradnju dvije ipo dionice autoputa vrijedne 1,575 milijardi eura.
Čitav posao oko finansiranja autoputa bi, u tom slučaju, preuzela kineska „Exim banka“
Naime, kineske državne firme posluju u inostranstvu isključivo na osnovu državnih sporazuma, a Kinezima novac ne bi trebalo da predstavlja nepremotiv problem budući da je u pitanju veoma moćna, solventa, državna banka. Crnogorska Vlada je već sa Kinom ostvarila saradnju i to kupovinom dva broda po povoljnim kreditima “Exim banke”, a kineske kompanije će, po svemu sudeći, graditi zaobilaznicu oko Budve.
Zanimljivo, upravo je Đukanovićeva Vlada je proljetos odbila ponudu “Konstruktora” jer nijesu dostavili valjane bankarske garancije, sa novim igračem na sceni, kineskom “Exim bankom” kao garantom, novac ne bi bio više nikakav problem.
Skupština određuje koncesionara: Ne treba, ipak, trčati pred rudu prije nego što se okonča sadašnji tender na kojem je pobijedio grčko-izraelski konzorcijum Aktor-Šikun.
Formalno-pravno gledano, da bi se kinesko-grčki konzorcijum ušao u proceduru za gradnju autoputa, potrebno je da se aktuelni tender proglasi završenim-neuspjelim. Tek u tom slučaju - a da bi se izbjeglo gubljenje vremena zbog raspisivanja novog tendera - Skupština Crne Gore bi se morala direktno izjasniti o ponudi hrvatsko-kineskog konzorcijuma.
Ovakav plan, kako tvrde izvori Portala Analitike iz Hrvatske, imao bi podršku najužeg državnog hrvatskog vrha a ne bi naišao na protivljenje zvanične Podgorice.
U slučaju da se uz hrvatsko-kinesku ponudu, Vladi dostavi još neka ponuda - što ne bi bilo iznenađenje- onda bi se Skupština morala izjasniti i odrediti najpovoljniju od onih koje se nađu „na skupštinskom stolu“.
To nije tako nerealna mogućnost. Upućeni u sva zbivanja oko autoputa tvrde da je, osim kinesko-hrvatske, vrlo moguće očekivati ponudu i američkog Behtela i “jedne poznate građevinske kompanije iz Izraela“. Možda je tek slučajnost, ali valja napomenuti: crnogorski premijer Milo Đukanović posjetiće Izrael početkom narednog mjeseca, pa ne bi bilo nikakvo iznenađenje da se susretne sa predstavnicima tamnošnjih najvećih građevinskih kompanija.
U Vladi Crne Gore, odnosno Ministarstvu za saobraćaj, ne žele davati nikakve izjave niti čak i nezvanično komunicirati prije isteka roka. do kada će se saznati hoće li Grci uspjeti da obezbijede garancije za početak gradnje.
Grci tražili produženje od dva mjeseca: Prema pouzdanim informacijama, koje su procurile iz izvora bliskih konzorcijumu Aktor-Šikun, Grci su zatražili od Vlade produženje roka od dva mjeseca.
Međutim, malo ko vjeruje da će Savjet za izgradnju autoputeva na čelu sa crnogorskim premijerom, pristati na toliko prolongiranje roka. Vlada Crne Gore i, što je važnije, crnogorska javnost nemaju više strpljenja za dugo čekanje jer se o autoputu priča pet godina, a ništa se nije konkretizovalo.
Zato će Grcima i Izraelcima Savjet, najvjerovatnije, produžiti rok tek za mjesec dana, a prvobitni rok im ističe u petak 29. oktobra. Stvar izgleda veoma jaasna: da li će Aktor-Šikun moći da obezbijedi novac za gradnju autoputa u dodatnom roku, zavisiće od spremnosti Evropske investicione banke (EIB) da finansira njihov model projekta.
Primjedbe Evropske banke: Prema informacijama Portala Analitike, EIB ima velike primjedbe na ponuđeni model projekta, među kojima su glavni-cijena autoputa a samim tim i finansijska održivost. Evropska banka smatra da projekat može biti stotinak miliona eura-jeftiniji.
Aktor-HCH je za 63,5 kilometara dugu dionicu autoputa Đurmani-Mateševo ponudila 1,575 milijardi eura, što je - 50 odsto crnogorskog bruto društvenog proizvoda!
Aktor-Šikun je čitavo vrijeme ubjeđivao predstavnike vladinog pregovaračkog tima da može da obezbijedi novac za predloženi projekat. Čak su njegovi predstavnici odbili učešče Vlade od 100 miliona eura, napomenuvši da im taj novac - nije potreban.
Vlada insistira na dionici prema Kolašinu: Iz Vlade su, uprkos rezervama EIB-a, zahtijevali da se prvo gradi najzahtjevnija i najskuplja dionica autoputa, Podgorica-Mateševo (1,047 milijardi eura).
Insistiranje Vlade na toj dionici je najviše iz sigurnosno- bezbjedonosnih ali i iz ekonomskih razloga. U Vladi nijesu skloni da složeni posao održavanja autoputa povjeri nekoj domaćoj kompaniji zbog nedostatka iskustva. Jasno je da veoma zahtjevno održavanje autoputa treba da vrši renomirani koncesionar budući na složenost takvog posla.
Vlada i Aktor su definisali da nakon sklapanja finansijskih ugovora i obezbjeđivanja garancija radovi počnu najkasnije 30 dana od potpisivanja, a da traju – četiri godine.
Država je već izvršila kompletnu eksproprijaciju zemljišta na dionici od Podgorice do Mateševa, što znači da su se stekli svi uslovi da koncesionar može odmah početi gradnju. Ali, pregovori o gradnji su se otegli u nedogled…
Ukoliko do kraja godine ne bude poznat graditelj, onda će Vlada imati veoma težak zadatak da objasni opravdano nestrpljivoj javnosti zašto se odlučila da gradi autoput na ovaj način , a ne, recimo, sličnim ali efikasnijim modelom privatno-javnog partnerstva kao put Meljine-Petijevići; zbog čega se izgubilo ovoliko vremena…
Treba imati u vidu da je ovolikom odgađanju početka gradnje kumovale i različite struje u Vladi koje preferiraju i različite investitore. Vladina Direkcija za saobraćaj je kao investitor od 2006. godine, sa raznim izvođačima, izgradila oko 98 kilometara puta Risan-Žabljak. Drugim riječima: pojedine dionice bilo je moguće početi čak i bez glavnog koncesionara, a komplikovani mostovi i tuneli mogli su se graditi posredstvom tenderskih postupaka i privatno-javnog partnerstva. Kao dokaz da može, počela je gradnja veoma komplikovanog rasklopnog mosta preko kanala Port Milene: ako je takav projekat moguće izgraditi za 18 mjeseci, zašto nije onda moguće početi gradnju autoputa... Mnogo pitanja čeka na odgovor nadležnih u Vladi Crne Gore nakon 29. oktobra.
Predrag ZEČEVIĆ
