Direktor JP Aerodromi Crne Gore Milovan Đuričković ocijenio je da je jedinstveno preduzeće JP Aerodromi Crne Gore - bez ikakvih segmentacija i privatizacija - najbolji i već dokazano uspješan model organizacije ove državne firme. Upitan da li bi podržao neke ideje iz Vlade koje se tiču segmentacije jedinstvenog preduzeća na dva manja i eventualnu privatizaciju, Đuričković ističe da je to, prije svega, pitanje vlasničke strukture i državne politike.
- Ako bi se posmatralo kroz vlasničku strukturu, onda se postavlja pitanje - da li je privatizacija sama po sebi cilj. Smatram da nije i da ne može biti jer moramo imati razloge za privatizaciju. Tri su osnovna motiva za moguću privatizaciju. Prvi je da postoji - loš menadžment koji pokazuje gubitke u poslovanju. To kod nas nije slučaj. Drugi mogući razlog se rađa u slučaju da firma nije u stanju da finansira sopstveni razvoj, pa je državi neophodan strateški partner koji će investirati u razvoj. Ni ta situacija za nas ne važi, jer poslujemo pozitivno a imamo i sredstva i sposobnost i znanje za razvojne projekte u narednih 20 godina, rekao je Đuričković u razgovoru za Portal Analitika, napomenuvši da je moguć i treći razlog segmentacije - da je državi prijeko potreban novac od prodaje. U tom slučaju, naglašava Đuričković, treba jasno odrediti kakva je državna strategija.
- Aerodromi su osnovna infrastruktura svake države i teško je zamisliti situaciju da se prodaju aerodromi, da bi taj prihod išao negdje drugo. Međutim, o tome ne odlučujem ja već Vlada. Ako me budu pitali što mislim o privatizaciji – imaću o tome jasan stav, naveo je Đuričković, napominjući da je Evropska banka za razvoj prilikom davanja kredita za rekonstrukciju tivatskog aerodroma, ocijenila pozitivnim upravo činjenicu što je u pitanju jedinstveno preduzeće.
Direktor JP Aerodromi Crne Gore nije želio da nagađa o mogućim razlozima medijskih napada na njega nakon izvještaja Državne revizorske institucije.
- Ne želim da vjerujem da su napadi na JP Aerodromi Crne Gore motivisani ličnim ili razlozima političke prirode, jer ja za to ne dajem povoda. Znam samo da su izabrali pogrešnu metu jer - ako ima uspješnog preduzeća koje je stvoreno iz ničega - onda su to Aerodromi Crne Gore. JP Aerodromi Crne Gore već sedmu godinu za redom ostvaruje pozitivne, kako saobraćajne tako i finansijske rezultate. Prije prije pet dana, naša kompanija je opslužila je milionitog putnika što je – apsoluti rekord i očekujemo da ćemo do kraja godine opslužiti milion i stopedeset hiljada putnika i imati čak 10.000 rotacija, kaže Đuričković za Portal Analitika
ANALITIKA: Kako onda komentarišete izvještaj Državne revizorske institucije o poslovanju Aerodroma Crne Gore koji je danima u centru pažnje nekih medija?
ĐURIČKOVIĆ: JP Aerodromi Crne Gore je predmet stalnih revizija ne samo domaćih, već i međunarodnih institucija. Ove godine smo imali posjetu eksperata iz međunarodnih organizacija (EKK i EKA), koje tretiraju avio saobraćaj. Od tih međunarodnih eksperata Aerodromi Crne Gore su označeni kao „malo čudo“ i svi su nam odali priznanje za poslovanje! Upravo iz tih razloga, podgorički aerodrom je prije tri godine proglašeni za najbolji aerodrom u kategoriji do milion putnika.
Što se tiče izvještaja Državne revizorske institucije, dominantna ocjena o poslovanju JP Aerodromi Crne Gore je – pozitivna; ključni faktori u tom Izvještaju su ocijenjeni kao jako pozitivni. Kao u svakom „živom organizmu“ bilo je nekih detalja koji je trebalo otkloniti i mogu da kažem da smo mi već otklonili - 99 odsto primjedbi iz izvještaja DRI! Mi smo na neke djelove izvještaja DRI dali pismene primjedbe jer nijesmo bili saglsni sa nekim izrečenim ocjenama.
ANALITIKA: Sa čime u izvještaju DRI nijeste saglasni?
ĐURIČKOVIĆ: Evo, na primjer, zamjereno nam je što nismo saopštili broj izvršilaca u sistematizaciji radnih mjesta a takav zahtjev zakon, jednostavno, ne poznaje. Naša djelatnost je takva, da broj zaposlenih na pojedinim radnim mjestima direktno zavisi i varira od - obima saobraćaja! Osim toga, u izvještaju DRI nam je prigovoreno što je paran broj članova komisije, iako nije bilo primjedbi na sam proces odlučivanja. Zakon jasno ističe imperativ da je minimalni broj članova tenderske komisije tri člana, što znači da izbor četiri, šest ili osam članova tenderske komisije nije u suprotnosti sa propisima. Mi nemamo razloga da brojku postavimo parnu ili neparnu.
Svakako, DRI ima pravo na svoja zapažanja, koja ćemo mi bez dileme uvažiti. Iz mojeg ugla, kao direktora jedne državne kompanije, važno je ono što je eksplicitno u Izvještaju DRI napisano - da nema bilo kakve materijalne povrede zakona , da je poslovanje „čisto“ i da je kompanija poslovala sa profitom. To su sve karakteristike uspješne kompanije.
ANALITIKA: Koji su onda razlozi medijskog pritiska na preduzeće, da li uviđate političku pozadinu?
ĐURIČKOVIĆ: Umjesto odgovora, ispričaću Vam jednu anegdotu. Pred svečano otvaranje aerodroma u Podgorici, sedam dana uoči održavanja referenduma o državno-pravnom statusu, nazvao me je prijatelj i čestitao mi otvaranje velelepnog objekta. Onda se nasmijao, kratko zastao, i dodao: „Ali da znaš Milovane, Crnogorci ti nikad neće oprostiti što napravi ova dva aerodroma“.
ANALITIKA: Znači li to da Crnogorci ne praštaju uspjeh; da li tu treba tražiti motive napada na Vas?
ĐURIČKOVIĆ: Mogući su motivi iz različitih pobuda, motivi mogu biti razni. Ipak, ne želim da vjerujem da su lične prirode, jer ja za to ne dajem povoda. Prije bih rekao da je su sve te maliciozne oštrice dio nekog opšteg, političkog i kulturološkog miljea, stanja duha kod nas i kod pojedinaca iz medijskih kuća. Međutim, ovaj put su izabrali potpuno pogrešan primjer, jer - ako ima uspješnog preduzeća koje je stvoreno iz ničega - onda su to Aerodromi Crne Gore.
ANALITIKA: Kada govorite o uspješnosti, kakvi su poslovni rezultati za prvih deset mjeseci ove godine?
ĐURIČKOVIĆ: JP Aerodromi Crne Gore već sedmu godinu za redom ostvaruje pozitivne, kako saobraćajne tako i finansijske rezultate. Prije pet dana, preduzeće je opslužilo milionitog putnika što je - rekord. Da podsjetim, mi smo apsolutni rekord imali 2008. godine kada je na taj podatak na godišnjem nivou bio 1,1 milion putnika. Taj rekord biće sigurno oboren, pod pretpostavkom da se nivo saobraćaja u oktobru, novembru i decembru zadrži na prošlogodišnjem nivou kada je, kao što znate, bila recesija. Mislim da će ove godine broj opsluženih putnika biti - milion i 150 hiljada. Pored toga, očekujemo da ćemo realizovati 10.000 avio rotacija, što su jako uspješni saobraćajni parametri koji obećavaju najbolju godinu u istoriji poslovanja preduzeća.
Adekvatno tome, i finansijski rezultati preduzeća biće pozitivni što je kod nas takav rezultat kontinuitet. Znači mi ostvarujemo profit na tržištu, a zbog vaših čitalaca i cjelokupne javnosti, ponavljam: JP Aerodromi Crne Gore nijesu budžetska organizacija niti imamo pomoć iz budžeta. Dakle, situacija je suprotna - naše preduzeće je ono koje puni budžet. Ove godine, međutim, imamo nešto većih problema u naplati potraživanja.
ANALITIKA: Ko su najveći dužnici, preduzeća koja redovno ne izmiruju obaveze?
ĐURIČKOVIĆ: Imamo veoma visoka potraživanja od Montenegroerlajanza koja iznose nešto više od - tri miliona eura. To je značajna stavka u našem budžetu, budući da su nam godišnji prihodi na nivou od 17 miliona eura. Imamo visok dug i od srpskog avioprevoznika JAT-a od 470.000 eura. Sa generalnim direktorom srpske kompanije, sam prošle sedmice usaglasio ubrzanu dinamiku isplate njihovih dugovanja. Ova dva duga čine veliko opterećenje za poslovanje Aerodroma. Uprkos tome, održaćemo visoki poslovni rejting i što je njavažnije, poslovaćemo pozitivno.
ANALITIKA: Da li bi uvođenje niskotarifnih avio-prevoznika, o kojima su toliko priča, povećalo prihod Aerodroma Crne Gore? Jeste li spremni da im date podsticaje?
ĐURIČKOVIĆ: Aerodromi Crne Gore su samo jedan od potencijalnih partnera u projektu uvođenja niskotarfinih avio-prevoznika. Imali smo kontakte sa vodećim niskotarifnim, takozvanim „low cost“ prevoznicima, poput Rajan-era i ostalih. Poenta njihovog angažovanja ovdje je u povoljnim uslovima koje će dobiti na domaćim aerodromima. I odmah da kažem: Aerodromi Crne Gore nijesu sporni – mi smo spremni da niskotarifnim kompanijama omogućimo podsticajne uslove slične onima koje imaju u Evropi. Te mjere će biti transparentne i neće biti diskriminatorske prema ostalim učesnicima u avio-saobraćaju.
ANALITIKA: Kakva je evropska praksa što se tiče lou kost kompanija?
ĐURIČKOVIĆ: U Evropi je stvar jasna: oni koji imaju najveće koristi od uspostavljanja takvog saobraćaja treba da preuzmu dio tereta. Karakterističan primjer je španska destinacija Kosta Bravo (Costa Brava), gdje su tamnošnji turistički poslenici - ali i državni organi - davali značajne podsticaje niskotarifnim kompanijama sa jasnim ciljem produženja sezone. Što se nas tiče, mi bi smo voljeli da se u Crnoj Gori uvedu lou kost avio-kompanije, ali nije dovoljno interesovanje Aerodroma već se mora formirati neki širi interes. I, naravno, mora se stvoriti bužet koji će takve kompanije podsticati na aktivnosti. Treba napomenuti da je faktor punjenja tih aviona jako bitan jer je crnogorsko tržište relativno malo, pa se mora pažljivo birati i destinacija i kapacitet aviona da bi lou faktor (popunjenost aviona) premašio brojku od 65 odsto, odnosno, da bi letovi bili ekonomski opravdani.
ANALITIKA: A ima li, po Vašem mišljenju, ekonomske opravdanosti inicijativa o aktiviranju Aerodroma Berane?
ĐURIČKOVIĆ: S obzirom na to da je objavljen javni konkurs opštine Berane u kojem se traže zainteresovani partneri za reaktiviranje beranskog aerodroma, ne bih želio da bilo što da komentarišem. Iz jednostavnog razloga: da ne bih uticao na rezultate tendera. Taj projekat je sada zona odgovornosti beranske i ostalih opština koje podržavaju realizaciju te ideje i ćelim im svaku sreću. Ukoliko nam te opšinezatraže bilo kakvu pomoć, JP Aerodromi Crne Gore im stoji na raspologanju.
Predrag ZEČEVIĆ
