“Za nepunih godinu i po dana uspjeli smo da obezbijedimo 41.5 miliona eura bespovratnih sredstava iz fondova EU, od kojih je oko 8,5 miliona eura podijeljeno penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja, koji su pogođeni inflacijom usljed rasta cijene električne energije i energenata.”- naveo je Šahmanović. Takođe, rekao je Šahmanović “po prvi put Crna Gora je dobila podršku od Svjetske banke za transportne olakšice u iznosu od 15 miliona eura.
Šahmanović je ukazao i da im je pripalo zadovoljstvo da otvore prvu dionicu autoputa, a zatim naveo niz uspješnih projekata “započeli smo sa realizacijom projekata iz oblasti putne infrastrukture u vrijednosti od preko 115 miliona eura i nastavili sa realizacijom prije započetih projekata u vrijednosti oko 140 miliona eura,dinamizirali aktivnosti oko izgradnje tunela Rožaje – Peć,kompletirali projekat dionice Plav – Dečani i planirali sredstva za izgradnju u 2024. godini,započeli sa izradom dokumentacije za nastavak izgradnje autoputa Mateševo – Andrijevica, započeli izgradnju bulevara Jaz – Tivat,pokrenuli izradu idejnog projekta izgradnje aerodroma u Beranama,završili proces sertifikacije aerodroma (nakon 12 godina),ispregovarali dolazak Pegasusa na naše tržište koji je jedan od najeminentnijih jeftinih avio prevoznika u svijetu, kreirali šemu podrške za prevoznike kako bi prevazišli krizu podstaknutom poskupljenjem energenata, obezbijedili najveci iznos ikada u budzetu za zeljeznicu,znacajno unaprijedili status zaposlenih u zeljeznickim preduzecima.”
Kao naročito bitne Šahmanović je naglasio započete pregovore sa EK u vezi obezbjedjenja granta u iznosu od 120 miliona eura za rekonstrukciju zeljeznicke infrastrukture i činjenicu da su dobili pozitivan feedback, zvanicno odobrenje se ocekuje u decembru, te da bi topredstavljao najveci odoboreni grant ikada u CG.
„Izuzetno sam ponosan što smo mi, prije svega vrijednim radom i donošenjem ispravnih odluka,kao jedni od rijetkih, uspjeli da prebrodimo krizu ne namećući teret građanima i privredi, čak smo i smanjili naknadu za podsticanje OIE za 50% čime su se troškovi računa smanjili. – ukazao je doksorašnji državni sekretar u Ministarstvu kapitalnih investicija, a zatim dodao “pokrenuli smo investicioni ciklus i predano smo radili na jačanju proizvodnih kapaciteta EPCG-a i s posebnim zadovoljstvom bih istakao i činjenicu da smo u saradnji sa Evropskom bankom za razvoj započeli realizaciju projekta Vjetroelektrane Gvozd (54 MW). Koliki je značaj ovog projekta, govori i podatak da je ovo, nakon 1982. godine, prvi proizvodni kapacitet u vlasništvu države.”
“Sa EPCG-om su zaključeni Ugovori o koncesiji za korišćenje akumulacije Otilovići radi izgradnje male hidroelektrane u cilju proizvodnje električne energije, kao i za izgradnju energetskog objekta Hidroelektrane Komarnica.” Kolliko je važbarealizacijapomenutih projekata, govori činjenica da bi na taj način CG dugoročno osigurala sigurnu i stabilnu snabdjevenost električnom energijom i najvjerovatnije formirala dobru osnovu za pronalaženje alternative Termo-elektrani u Pljevljima.
Šahmanović je podsjetio u da su u njihovom mandatu započeli sa projektom adaptacije tri rezervoara u državnom vlasništvu na Terminalu Bar, kao i kupovinu rezervi naftnih derivate, pokrenuli aktivnosti u pravcu formiranja regionalnog preduzeća koji ima za cilj realizaciju projekta izgradnje Jadransko – jonskog gasovoda kao i električna berza BELEN, te da je značajno unaprijeđen investicioni ambijent, što je evidentno i kroz veliki broj investicija u poslednje vrijeme u oblasti obnovljivih izvora energije. Ministartvso kapitalnih investicija, tokom mandata 43.Vlade, pripremilo je 22 zakonska i podzakonska akta i potpisalo je 10 memoranduma o saradnji sa međunarodnim partnerima i zemljama u regionu.
Šahmanović ukazuje da je uloženi rad i kvalitet urađenog najbolje prepoznala Evropska komisija koja je u svom najnovijem Izvještaju o napretku možda i najbolje od svih ocijenila postignuti uspjeh u Poglavlju 14 – Energetika i Poglavlju 15 – Saobraćajna politika, a posebno za poglavlje 15 koje je napredovalo sa ocjene 2 na ocjenu 4 za manje od dvije godine.
Na kraju,Šahmanović je istakao dasa zadovoljstvom može da saopšti da je Sekretarijat Energetske zajednice u svom Godišnjem izvještaju o implementaciji (2022.) u kojem prati usklađivanje sa svojim pravnim tekovinama i rezultate koje je naša država ostvarila, konstatovao da Crna Gora ima najbolji ukupni rezultat u Energetskoj zajednici.
