Kao najmarginalizovaniji dio društva, romska zajednica u Crnoj Gori u nezavidnom je položaju. Uprkos siromaštvu i predrasudama kojima su njeni pripadnici u velikoj mjeri izloženi i danas, utisak je da ne postoji istinska volja države za rješavanje problema ove zajednice.
U namjeri da aktuelnoj Vladi na čelu sa Dritanom Abazovićem, ali i prethodnoj koju je predvodio Zdravko Krivokapić, ukažu na probleme sa kojima su suočeni, te daju predloge za njihovo rješavanje, Romski savjet u više navrata obraćao se nadležnim instancama, ali - bez rezultata.
Konkretno, kako za Portal Analitika ističe predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj, u proteklom periodu slali su niz dopisa vezanih za probleme RE zajednice, kako predsjedniku Vlade Crne Gore Dritanu Abazoviću, tako i predsjednici Skupštine Danijeli Đurović i resornim ministarstvima, poput Ministarstva prosvjete ili Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
Sa ovih adresa nijesu dobili povratnu informaciju što, kako ocjenjuje Šaljaj, dosta govori o tome da li postoji istinska volja za uključivanje romske zajednice u društvo.
"U pomenutim dopisima radilo se o predlozima za rješavanje ključnih problema koji se tiču RE zajednice u Crnoj Gori, počevši od zapošljavanja pripadnika RE zajednice, sistemskog zapošljavanja njenih pripadnika koji su visokoobrazovani, otvaranja romskog odjeljenja u Ministarstvu prosvjete, sistematizacije radnih mjesta saradnika u socijalnoj inkluziji, legalizacije neformalnih objekata, smanjenje cenzusa za pripadnike romske zajednice na 0,35 odsto”, pojašnjava Šaljaj.
Problem je, kaže, i to što romska zajednica još nije priznata kao nacionalna manjina u Crnoj Gori, već su, dodaje, svrstani pod – „i ostali”.
“Mi volju imamo, ali ne smatram da postoji volja države i institucija za istinskim unapređenjem položaja romske zajednice u Crnoj Gori. To što nemamo svog predstavnika u Skupštini utiče na sve oblasti i na sve probleme sa kojima se Romi i Romkinje u Crnoj Gori gotovo svakodnevno suočavaju. Sve to čini da se romska zajednica vraća u konstantni krug siromaštva i da imamo male pomake ka boljem položaju u Crnoj Gori”, smatra Šaljaj.
U institucijama gotovo bez pripadnika RE populacije
On napominje da je nepovoljan položaj Roma godinama unazad evidentan, a sada je, dodaje, posebno vidljiv u svim sferama crnogorskog društva.
"Svjedoci smo svakodnevne diskriminacije prema romskoj zajednice, što dovodi do većeg stepena neuključenosti u društvo. Što se tiče napretka, u protekle dvije godine u pogledu poboljšanja položaja pripadnika romske zajednice, ne možemo se pohvaliti postignutim rezultatima što je posljedica djelovanja samih institucija”, ukazuje Šaljaj.
Ističe da je nešto bolja situacija u Podgorici, gdje su postignuti određeni rezultati na lokalnom nivou od strane Glavnog grada i to u oblasti zapošljavanja. Važna je, kako kaže, i Kancelarija za Rome koja funkcioniše u okviru Glavnog grada i koja je gotovo svakodnevno u komunikaciji i na terenu sa romskom zajednicom.
"Možemo reći da imamo rezultate koje se tiču direktne zajednice, tj. povećan broj upisane djece, mladih Roma i Romkinja koji završavaju srednju školu, upisuju fakultet… Ali i tu dolazimo do gubitka motivacije za naredne generacije, kada uvidimo da nema zapošljenih pripadnika RE populacije u institucijama i da zapravo ne postoji njihova ključna uloga za rješavanje problema svoje zajednice”, kaže Šaljaj.
Kako ističe, kao društvo još uvijek nijesmo svjesni problema sa kojima se suočava romska zajednica, pa ocjenjuje da ako država, institucije i relevantna ministarstva ne ulože napore u rješavanju problema sa kojima se suočavaju Romi, idemo ka društvu nejednakih šansi i mogućnosti.
Nade polažu u narednu Vladu
U razgovoru za Portal Analitika, Šaljaj navodi da se nadaju da će naredna Vlada imati više sluha za potrebe manjina, tj. za potrebe Roma.
"Samo zajedničkim snagama i djelovanjem možemo da stvorimo društvo koje je jednako, ravnopravno, bez predrasuda, stereotipa i diskriminacije. Ali, isto tako, ne možemo biti toliko optimistični s obzirom na dosadašnje rezultate”, poručuje Šaljaj.
On napominje i da su načini unapređenja položaja Roma brojni.
"Može se unaprijediti zapošljavanjem, prije svega visokoobrazovanih Roma pri završetku studija, a takođe i zapošljavanjem saradnika u socijalnoj inkluziji, medijatora kako iz oblasti obrazovanja, tako i zdravstva i zapošljavanja. Takođe, primijeniti afirmativnu akciju pri zapošljavanju Roma u institucijama, vratiti afirmativnu akciju pri upisu za srednje i visoko obrazovanje… Ovo su neki od načina kako poboljšati položaj romske zajednice u Crnoj Gori. Sa jedne strane imamo zakon na papiru, a sa druge činjenice koje nisu takve u praksi”, poručuje Šaljaj.
