On je komentarisao odluku Vlade da imenuje Artana Kurtija za glavnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Sagovornik Pobjede Dragan Samardžić podsjetio je da za prijavu u bilo koju službu bezbjednosti, pored opštih, postoje i posebni propisi, kao i da se osim toga vrši i bezbjednosna provjera za sve kandidate.
– Biografija gospodina Kurtija ne omogućava da on bude čak ni primljen u Vojsci za vojnika po ugovoru ili da bude policijski službenik. Po opštim i posebnim uslovima koji su navedeni u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost decidno se navodi da lice koje je pravosnažno osuđeno na više od šest mjeseci ne može da bude zapošljeno u ANB-u – pojasnio je Samardžić.
Ukazao je da je pozicija glavnog inspektora na koju je Kurti imenovan veoma odgovorna, jer je riječ o osobi koja vrši unutrašnju kontrolu u Agenciji, a istakao je da je za to mjesto potrebno imati i dozvolu za pristup tajnim podacima.
– Da bi glavni inspektor u punom kapacitetu vršio svoju dužnost, on mora obezbijediti dozvolu za pristup tajnim podacima kod Direkcije. Prvo i osnovno se popunjava upitnik u kojem mora prikazati sve što se desilo u njegovom životu uključujući i pravosnažne osude bez obzira što su one brisane iz kaznene evidencije – rekao je Samardžić.
Naglasio je da izostavljanje podataka prilikom popunjavanja upitnika samo po sebi diskvalifikuje kandidata.
– Navešću vam jednostavan primjer. U Vojsci smo imali slučaj da jedan podoficir nije dobio pristup tajnim podacima i nije otišao u Avganistan iz prostog razloga što u upitniku nije naveo da je bio pravosnažno osuđen na tri mjeseca zbog krađe drva u šumi. Znači, to nije bila prepreka da on dobije angažman zbog tog dijela, ali nije prikazao i nije bio istinit prilikom ispunjavanja upitnika, što je bio dovoljan razlog da ne prođe bezbjednosnu procjenu – naveo je Samardžić.
Tako, dodao je, ni Kurti ni pod kojim uslovima ne bi mogao dobiti dozvolu za pristup tajnim podacima.
– Za njegovu dužnost potrebna je dozvola za pristup podacima koji su označeni najvećim stepenom tajnosti – „strogo tajno“. Jer je prva dužnost glavnog inspektora da kontroliše upotrebu tajnih podataka, a da bi to radio mora imati dozvolu – istakao je Samardžić.
Pojasnio je i da kako je Crna Gora članica NATO-a, izdavanje dozvola za pristup tajnim podacima podliježe posebnoj kontroli odgovarajućeg tijela, koja je u prethodne dvije godine bila i pojačana.
– Mislim da je očigledno da je Vlada napravila grešku, previd, nazovite kako hoćete, iako čisto sumnjam da nijesu imali uvid u ove podatke i evidenciju, jer za rad u službama bezbjednosti nije bitno što se podaci brišu iz kaznene evidencije. Kada se vrši procjena bezbjednosti i utvrđuje da li postoje bezbjednosne smetnje gleda se sve što je kandidat prošao kroz život, čak i djelovi koji se brišu iz kaznene evidencije – kategoričan je Samardžić.
Nevjerovatno je, smatra on, što su ministri ignorisali ove podatke i imenovali Kurtija za glavnog inspektora u Agenciji.
– Ipak, više sam nego ubijeđen da Vlada na sljedećoj sjednici neće verifikovati ovu odluku i da će imenovanje biti povučeno – zaključio je Samardžić.
Protiv odluke o imenovanju Kurtija bili su ministri Socijaldemokratske partije Raško Konjević i Ranko Krivokapić, koji su ukazivali da se prilikom imenovanja na osjetljive pozicije mora uraditi temeljna provjera, posebno jer je riječ o instituciji kakva je ANB.
Kurti je, prema informacijama Pobjede, kao maloljetnik osuđen za pokušaj ubistva na deset mjeseci maloljetničkog zatvora, a punoljetan je bio kada je osuđen i za krivično djelo nanošenje teške tjelesne povrede na deset mjeseci zatvora. Po nalogu Ustavnog suda, obje presude su izbrisane iz dosjea. Bio je i pripravnik u Privrednom sudu kada je predsjednik bio Blažo Jovanić.
