Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore Dragan Samardžić, dan nakon pisanja Vijesti, a putem tog istog medija, obaviješten je da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo predmet protiv njega zbog moguće uloge u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva počinjenih u jesen 1991. godine u Dalmaciji.
Iz SDT-a su potvrdili Pobjedi da su zbog navoda sadržanih u tekstu koji je taj medij objavio po službenoj dužnosti formirali krivični predmet protiv Samardžića.
"Specijalno državno tužilaštvo je, tim povodom, po službenoj dužnosti, formiralo krivični predmet radi utvrđivanja postojanja osnova sumnje da su učinjena krivična djela ratnih zločina. Predmet je dodijeljen u rad specijalnom tužiocu koji je, godišnjim rasporedom poslova, određen za rad na tim predmetima", saopštili su.
Samardžić je Pobjedi kazao da ga o pokrenutom postupku niko nije obavijestio, niti kontaktirao, a očekuje poziv nakon kojeg će dati izjavu u vezi sa svim okolnostima.
Nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore uvjeren je da su se ovakvi navodi pojavili 30 godina nakon počinjenih zločina zbog njegove aktivnosti na društvenoj mreži Tviter gdje je otvoreno ukazivao na kršenja Ustava i zakona.
"Iznio sam podatke oko zloupotrebe vojnih helikoptera prilikom ustoličenja mitropolita na Cetinju ustvrdivši da su neustavno upotrijebljeni. Govorio sam da Savjet za odbranu i bezbjednost, koji je jedini nadležan, nije donio odluku o upotrebi. Kritikovao sam nezakonita postavljenja u sektoru bezbjednosti, konkretno imenovanje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost", pojasnio je Samardžić.
Osim toga, podsjetio je, ukazao je i na to da je prekršen zakon kada je 3. avgusta u Podgoricu, helikopterom, stigla delegacija Crkve Srbije.
"Pozvao sam da odgovore na jasna pitanja: da li je let propisno najavljen i da li je Ministarstvo vanjskih poslova dalo dozvolu, kao i ko je odlučilo da helikopter, van zakona, sleti na Zlaticu. Ministarstvo je potvrdilo da je let bio nenajavljen, a to se u svim državama tretira kao narušavanje suvereniteta", naveo je Samardžić.
Ocijenio je i da su nekima, očigledno, posebno zasmetale kritike koje je uputio na račun lokalne vlasti u Tivtu, na čije je propuste takođe ukazivao.
"Panika je nastala kad se gradom proširila priča da ću ja biti nosilac liste i kandidat za predsjednika opštine na predstojećim lokalnim izborima", kazao je Samardžić.
Komentar novinara Vijesti Siniše Lukovića, koji je i autor tekstova o njegovoj navodnoj uključenosti u ratne zločine u Dalmaciji 1991. godine na njegov tvit u kojem on ukazuje na nezakonito postupanje Opštine Tivat pri saniranju saobraćajnice MR2, kaže Samardžić, samo potvrđuje tu njegovu tvrdnju.
"Nije li žalosno kad se neko iz briselskih i NATO visina stropošta na tivatsko-krtoljske nizine i kandiduje za nosioca liste DPS na predstojećim izborima", napisao je Luković na Tviteru.
Samardžić nam je kazao da nikad nije namjeravao da se aktivno uključi u politiku, ali da su „strah od gubljenja fotelja i privilegija čudo“.
Zbog kritika koje je upućivao, dodao je, dočekan je „na nož“.
"Od tog trenutka startovala je kampanja protiv mene. Jer otvarati i optužiti nekog za ratni zločin koji je najteži mogući poslije 30 godina je jezivo. Uvijek sam se strogo pridržavao kodeksa, međunarodnog prava, Ženevske konvencije i svih zakona, nikad nijesam izazvao nijednu civilnu žrtvu", naglasio je Samardžić.
Smatra da su navodi koji mu se stavljaju na teret plod „kafanskih priča i spletkarenja“, a poznato mu je i ko tačno stoji iza njih.
Podsjetio je da je tokom karijere zbog prirode posla koji je obavljao prošao brojne bezbjednosne provjere. Posebno je istakao da su, nakon obnove nezavisnosti, provjereni svi oficiri i da su penzionisani oni koji su imali bilo kakvu spornu stavku u biografiji.
"I 2008. je vršena provjera. Takođe, važno je napomenuti da svi mi koji smo u sistemu imamo dozvolu za pristup tajnim podacima najvišeg nivoa. Poznato je da se ona obnavlja svake tri godine, što znači da se i tada vrše detaljne provjere po svim osnovima. Da je bilo što sporno, valjda bi isplivalo u 30 godina", poručio je Samardžić.
Ukazao je i da je tokom dugogodišnje karijere imao odličnu saradnju sa Hrvatskom, da se sa načelnicima hrvatskog generalštaba konsultovao oko obuke crnogorskih vojnika, pripreme za učešće u misijama, a naglasio je i da nam je susjedna zemlja mnogo pomogla oko usvajanja NATO standarda.
18
