Velika je mogućnost da će se kroz izmjene seta medijskih zakona medijima formalno nametnuti samoregulacija u bilo kom obliku i da će joj pristupati samo da bi dobili novac iz Fonda, a da suštinskog napretka neće biti. Ovo smatraju sagovornici Pobjede, šef Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović i programska direktorka iz Instituta za medije Vesna Rajković-Nenadić koji su komentarisali obavezu medija da moraju biti uključeni u neki oblik samoregulacije ako žele da učestvuju u raspodjeli sredstava iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, a što je predviđeno Nacrtom novog zakona o medijima.
Sa tri na jednu godinu
Nijesu optimisti da će ovaj uslov da ima bilo kakvog efekta na medije, na poštovanje Kodeksa i na kvalitet sadržaja.
- Bojim se da će mediji više formalno pristupiti nekom obliku samoregulacije, a da suštinskog napretka neće biti, niti ćemo zbog toga dobiti kvalitetnije medije. Mediji će ili osnivati svoje ombudsmane ili će se uključiti u rad kolektivnog tijela zbog konkursa za sredstva iz Fonda - ocjenjuje Vujović.
Ideja da se novac da onima koji su dio samoregulatornog tijela nije nova. Prema Vujovićevim riječima, ona je aktuelna već više od tri godine.
- Ona je bila aktuelna prilikom izrade ovoga zakona još prije tri godine. To je bila ideja da se mediji obavežu na profesionalniji rad i samim tim poštovanje Kodeksa, a da zauzvrat mogu da učestvuju u raspodjeli srestava iz Fonda. Međutim, od te ideje se odustalo tada jer je preovladalo mišljenje da medije ne bi trebalo na taj način uvlačiti u samoregulaciju jer se ipak radi o dobrovoljnom pristanku - podsjetio je Vujović.
Prilično je, kaže, neizvjesno kako će sve to izgledati, a ima bojazan da će se svesti na ispunjavanje forme umjesto da se napravi suštinski iskorak u samoregulaciji.
Ostale promjene u zakonu su, ističe, manje bitne, jer su napravljene kako bi se olakšale adminstrativne procedure oko apliciranja samoregulatornih tijela u raspodjeli sredstava iz Fonda.
Vujović primjećuje da je jedan od problema što je novim zakonskim rješenjem skraćen uslov za učešće samoregulatornih tijela u raspodjelama sredstava iz Fonda sa tri godine na jednu.
- Ako je uslov za sve nevladine organizacije već godinama u Zakonu o AVM uslugama i Zakonu o RTCG tri godine ovdje se pravi presedan i omogućava da sada maltene svako može praviti svoje samoregulatorno tijelo i u kratkom roku učestvovati u raspodjeli sredstava iz Fonda. Iako su primjedbe eksperata bile da se to ne radi, Ministarstvo se ipak odlučilo da ovu promjenu napravi - ističe Vujović.
Mač sa dvije oštrice
Ovo skraćenje roka da se ima neki oblik samoregulacije sa tri na godinu, Vesna Rajković-Nenadić vidi kao mač sa dvije oštrice.
- Jer možemo doći u situaciju da mediji proforme imaju ombudsmana, koji neće ništa raditi, kojem se građani neće ni obraćati, posebno imajući u vidu broj prijava i odluka samoregulatornih tijela prethodnih godina. Sa druge strane, pitanje je da li i u kojoj mjeri država treba da plaća samoregulaciju - ukazala je Rajković-Nenadić.
Međutim, ona tu vidi dobru namjeru da se pomogne finansijski samoregulacija, kad mediji sami ne prepoznaju koliko je važna, ali ponavlja da nije sigurna da može dovesti do unčikovitih rezultata.
Rajković-Nenadić primjećuje da se građani slabo obraćaju ombudsmanima i da oni nemaju uticaja na uređivačke politike medija.
Samoregulatorna praksa u medijima u Crnoj Gori je, kako kaže, slaba i fragmentisana.
Rezultati
Podsjetila je da je dio medija - lokalnih i nacionalnih 2012. godine osnovao Medijski savjet za samoregulaciju
(MSS), a da je iste godine grupa lokalnih štampanih medija osnovala svoj savjet za samoregulaciju.
Jedna privatna televizija sa nacionalnom pokrivenošću (TV Vijesti), dva dnevna lista (Vijesti i Dan) i jedan nedjeljnik (Monitor) odlučili su se za ombudsmane kao formu samoregulacije.
Rajković-Nenadić je navela da je u okviru deset godina izašlo na vidjelo da je samoregulatorna praksa bila loša, a to obrazlaže i činjenicom da je MSS 2021. godine odlučivao samo po četiri žalbe.
- Tri je djelimično usvojio, dok je u slučaju izvještavanja RTCG 5. septembra, tokom ustoličenja mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija, da je ,,pucano na policiju“ usvojio žalbu. MSS je u 2020. godini primio tri žalbe od kojih je jedna prihvaćena, jedna odbijena, a jedna djelimično prihvaćena - navodi Rajković-Nenadić.
Na portalu Vijesti se, kaže ona, objavljuju samo odluke po žalbama koje su usvojene ili su djelimično usvojene.
- Tokom 2020. godine ombudsmanka je primila ukupno devet žalbi. Jedna je riješena putem meditacije, dvije su u potpunosti usvojene, jedna odbijena, dvije odbačene, a tri djelimično usvojene. Tokom 2021. ombudsmanka je primila ukupno 10 žalbi. Četiri su djelimično usvojene, tri odbijene, dvije usvojene u cjelosti i jedna je riješena medijacijom - kazala je Rajković-Nenadić.
Govoreći o dnevnoj novini Dan, kaže da je njihov ombudsman tokom 2020. dobio tri žalbe, a u 2021. godini pritužbu.
- U jednom slučaju 2020. je žalbu odbio, u dva se proglasio nenadležnim. Tokom 2021. je dobio jednu pritužbu, za koju je ustvrdio da nije žalba i u kojoj je građanka samo upozorila na senzacionalističko izvještavanje. Uredništvo Dana je odgovorilo da se nije radilo o kršenju Kodeksa novinara - rekla je Rajković- Nenadić.
U RTCG, podsjeća, izabrana je ombudsmanka koja je od juna 2021. kada je počela da radi do kraja godine primila 18 prigovora.
- Pravilnikom o radu ombudsmana data su Savjetu preširoka ovlašćenja da to tijelo predlaže menadžmentu mjere, čime je dovedena u pitanje nezavisnost ombudsmana - zaključuje Rajković-Nenadić.
