U pitanju je nacrt grada – i to ne na papiru, već na pijesku. Kilometri neasfaltiranih puteva sjeku se na brojnim raskršćima, table sa imenima ulica uredno su postavljene, samo što između njih nema nikakvih građevina.
Kalifornija Siti bio je ambiciozan projekat, ali iza svega su ostali prašnjavi putevi, telefonski stubovi i izblijedjeli natpisi o imovini na prodaju.
Nekadašnji plan bio je da Kalifornija Siti postane zajednica sa 500.000 stanovnika i da godišnje privuče još toliko turista. No, nekad vrijedna arhitektonska vizija danas je pustinjski lavirint u kojem živi tek desetak hiljada ljudi.
“Kalifornija Siti je pedesetih bio zamišljen kao buduća konkurencija Los Anđelesu”, kaže profesorica arhitekture na Univerzitetu u San Dijegu Šenon Starki.
U to doba urbanisti su smatrali kako Los Anđeles polako ‘probija’ limite usljed ogromnog priliva stanovništva, pa su osmislili ideju o novom gradu – širokom i prostranom, sa neograničenim mogućnostima širenja.
Samo kreiranje nacrta grada trajalo je godinu, a prve objekte tamo je podigao Net Mendelson, čija je kompanija kupila oko 80 hiljada hektara zemlje. Pritom, Mendelson je uložio milione kako bi pronašao vodu – u čemu je i uspio. Uslijedila je gradnja više objekata u zapadnom dijelu Kalifornija Sitija, no istočni, u kojem je trebalo da bude podignut moderan centar grada, zauvijek je ostao pust.
I dok je u srcu pustinje uspio napraviti čak i Central park sa vještačkim jezerom, Mendelson je dugove svoje kompanije prebacio na – grad, koji u to doba, sa 600 stanovnika, gotovo nije ni zaživio.
Mendelson je bezuspješno po povoljnim cijenama prodavao zemlju i tražio investitore, a sedamdesetih je njegova kompanija zapala u katastrofalnu situaciju. Dok su sedamdesetih veliki gradovi na zapadu SAD doživljavali uspon, Mendelsonova kompanija bivala je suočena sa tužbama rijetkih kupaca zemljišta u Kalifornija Sitiju, koji su tvrdili kako su prevareni.
U sve su se umiješale vlasti, koje su prosudile kako je kompanija obmanjivala kupce i to je bio kraj Mendelsonovog projekta. Novi vlasnici, kojima je bio prinuđen da proda zemljište, zatvorile su i nekoliko objekata javne namjene i raspustile gradsku administraciju. Žitelji Kalifornija Sitija od tada su ostali prepušteni samima sebi.
Od tada do danas, Kalifornija Siti ni na jedan način nije razvijan. Zapravo, sa decenijama je potpuno propao. No, paradoksalno, nikad nije imao veću populaciju nego danas. Razlog su, naravno, preniske cijene zemljišta i nedovršenih objekata iz prošlog vijeka, pa tamo odlaze pojedini penzioneri, ali i zaposleni u obližnjoj vazduhoplovnoj bazi i rudnicima, koji žele da uštede.
Vještačko jezero u Central parku i dalje postoji, ali danas ne izgleda kao nekad. U starim promotivnim brošurama, san o Kalifornija Sitiju ‘prodavan’ je i fotografijama jedrilica na jezeru. Ali, i to je bila samo zabluda.
“Ovo nije mjesto za jedrenje, pustinjski vjetrovi su isuviše snažni. A te fotografije rađene su rano ujutro, prije nego vjetrovi počnu da divljaju. Te slike jesu bile nečiji san. Ali, bile su jedino i san – ništa od toga nije bilo stvarno”, kaže mještanin Pet Gorden.
