Saradnici ruskog oligarha Olega Deripaske, koji je poznat po bliskim vezama koje ima sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, tajno su finansirali Demokratski front 2016. i vjerovatno uoči izbora koji su održani 2018. godine – saopštio je visoki zvaničnik američke administracije koji je upoznat sa konkretnim slučajem, prenio je u utorak Glas Amerike.
Cilj Rusije, kako je navedeno, bio je da obezbijedi uticaj u inostranstvu i ugrozi demokratiju.
KANALI UTICAJA
''Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i ofšor kompanija'' istakao je izvor iz Stejt departmenta.
On je na brifingu, na kojem su objavljeni djelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, ukazao da je Rusija od 2014. godine uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja.
U okviru napora Moskve da obezbijedi uticaj u inostranstvu finansijska sredstva tajno su uplaćivana i članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku, kao i Demokratskoj stranci u Albaniji Salija Beriše. Njoj je, saopšteno je, Rusija 2017. godine obezbijedila oko pola miliona dolara kroz kompanije koje prikrivaju nezakonite aktivnosti.
Izvor iz američke administracije nije objelodanio tačan iznos koji je uplaćen Dodiku i Demokratskom frontu, ali je ukazao da je obavještajna zajednica zabilježila „povećanje te aktivnosti od 2014. godine do danas“.
''Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uslove za opozicione stranke'', naveo je izvor.
Sjedinjene Američke Države očekuju da će se u narednim mjesecima Rusija sve više okretati tajnom političkom finansiranju kako bi podrila međunarodne sankcije koje su joj uvedene zbog agresije na Ukrajinu, ali i održala uticaj u inostranstvu.
PODRIVANJE DEMOKRATIJE
''Rusi pokušavaju da daju prednost određenim političkim strankama i podriju demokratiju u svim tim zemljama. Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brijega, i u kontaktu smo sa saveznicima i partnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji'', rekao je zvaničnik.
Ukazao je da je Vašington skinuo oznaku tajnosti sa pojedinih informacija i zbog očekivanja da će se Rusija „sve više oslanjati na sredstva tajnog uticaja“ narednih mjeseci.
Naveo je i da se povjerljive informacije dijele sa zemljama da bi im se pomoglo da se suprotstave uticaju Moskve.
''Ukazivanjem na rusko tajno političko finansiranje i ruske pokušaje da podrije demokratske procese, upozoravamo ove strane partije i kandidate da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo razotkriti i razotkrićemo'' poručio je visoki zvaničnik.
Vašington pokušava, kako je kazao, da podigne svijest na globalnom nivou o prijetnji ruskog tajnog političkog finansiranja, ali i da „jasno stavi do znanja da postoje mjere“ da se na to odgovori.
O rezultatima obavještajne procjene Stejt department je depešom informisao države koje su bile pozvane na Samit za demokratiju i „nekoliko dodatnih vlada“ i obavijestio ih o koracima koji se preduzimaju za suzbijanje ove prijetnje.
Visoki zvaničnik je ukazao i da američka obavještajna zajednica, iza zatvorenih vrata, brifuje određene zemlje o ruskom tajnom finansiranju čija su meta „njihove specifične političke sredine“.
''Dijeljenjem ovih informacija, želimo da omogućimo više od 100 vlada da preduzmu nezavisnu akciju protiv ove prijetnje koja podriva njihovu demokratiju. Očekujemo da nam zemlje, koje smo obavijestili, daju svoje informacije o ruskom tajnom političkom finansiranju, što će onda povećati naše razumijevanje ove prijetnje'', zaključio je američki zvaničnik.
KONTAKT SA DERIPASKOM
Pobjeda je u serijalu tekstova godinama ukazivala na veze proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta sa zvaničnom Moskvom.
Američko Ministarstvo finansija (U.S. Department of the Tresury) još u decembru 2018. godine objavilo je da je jedan od kontakata ove političke organizacije sa Olegom Deripaskom bio bivši oficir ruske Vojne obavještajne službe (GRU) Viktor Aleksejevič Bojarkin.
Objavili su tada da je Bojarkin djelovao u ime Deripaske sa još 15 pripadnika GRU koji su sankcionisani zbog, kako su naveli, „zlonamjernih aktivnosti“, a koje uključuju pokušaj miješanja u izbore u SAD 2016. godine, napore da se sajber napadima potkopaju međunarodne organizacije i pokušaj ubistva u Ujedinjenom Kraljevstvu.
''Ministarstvo finansija sankcioniše ruske obavještajne operativce uključene u sajber operacije radi miješanja u izbore 2016. godine i širok spektar drugih zlonamjernih aktivnosti'' kazao je tada sekretar u Ministarstvu Steven T. Mnuchin.
Bivšeg GRU oficira Bojarkina označili su kao osobu koja odgovara direktno Deripaski i vodi poslovne pregovore u njegovo ime, a ukazali su i da je ovaj dvojac bio uključen u obezbjeđivanje finansijske podrške političkoj partiji u Crnoj Gori.
''Deripaska i Bojarkin bili su uključeni u obezbjeđivanje ruske finansijske podrške jednoj crnogorskoj političkoj stranci uoči izbora u Crnoj Gori 2016. godine'', decidirano je navelo američko ministarstvo.
Sankcije koje su uveli Bojarkinu u skladu su sa izvršnim naredbama (E.O.) 13661 i 13662, jer je djelovao ili navodno djelovao za, ili u ime, direktno ili indirektno Olega Deripaske.
Deripaska, koji je blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, osnivač je i vlasnik nekoliko kompanija, između ostalog i druge najveće aluminijske kompanije na svijetu Rusal. Od aprila 2018. godine nalazi se na listi sankcionisanih ruskih državljana američkog Sekretarijata za finansije i drugih država, a koje su u međuvremenu pooštravane.
Od 2005. do 2012. godine ruski oligarh je poslovanje razvijao i u Crnoj Gori. Bio je vlasnik Kombinata aluminijuma.
DF je, o čemu je Pobjeda izvještavala, sarađivao sa još jednim ruskim milijarderom - Konstantinom Malofejevim, a o čemu je pisao i britanski istraživački centar Belinket (Bellingcat) u saradnji sa ruskim magazinom The Insider.
Lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević prvostepeno su osuđeni za pokušaj nasilnog svrgavanja s vlasti Demokratske partije socijalista i njenog lidera, sada predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, na izborni dan 2016. godine. Za organizaciju pokušaja terorizma optuženi su obavještajci ruske vojne obavještajne službe - GRU (Glavna obavještajna uprava Glavnog štaba oružanih snaga Ruske Federacije).
Garčević: Jasno zbog čega EU i SAD ne žele DF u vladi
Komentarišući rezultate obavještajne procjene SAD-a, profesor Univerziteta u Bostonu (SAD) Vesko Garčević istakao je da oni jasno pokazuju zbog čega Evropska unija i SAD ne žele da vide Demokratski front u vladi.
''Imajući u vidu navode i dokaze o povezanosti sa Moskvom, postoji osnovana sumnja kod naših partnera, naročito u NATO, da bi ulaskom DF-a u vladu mnoge povjerljive informacije mogle biti kompromitovane'', kazao je Garčević Pobjedi.
Smatra i da bi posebno bilo problematično ako DF bude upravljao sektorom bezbjednosti, što ovaj politički savez uporno i zahtijeva.
Informacija o tajnom ruskom finansiranju, ukazao je, bila je jedna od udarnih vijesti u svjetskim medijima.
''Spominje se da je Rusija potrošila preko 300 miliona dolara na tzv. operaciju uticaja na javno mnjenje. Svjetski mediji ne spominju Crnu Goru, ali je DF odavno prepoznat, barem u SAD, kao partija koja ima bliske odnose sa Ruskom Federacijom i koja prima pomoć od Moskve'' rekao je Garčević.
Vujović: Valjda će Dritanova pres služba ovo demantovati
Generalni sekretar Socijaldemokratske partije Ivan Vujović ironično je na Tviteru prokomentarisao informaciju da je Rusija finansirala Demokratski front.
''Nije moguće da je Putin finansirao DF. Drznuli se Amerikanci da ovako blate Dritanove evropske partnere iz DF. Valjda će Dritanova pres služba ovo demantovati. Čuš demantovati, tužiti izvor. U stvari i ovo je maslo crnogorskih ekstremista. Da spriječe Dritana i DF u borbi protiv korupcije'', napisao je Vujović.
