Najviše polemike otvorilo se tokom saslušavanja advokata Dražena Medojevića, koji je javnosti poznat kao branilac čelnika Demokratskog fronta u više predmeta.
Pitanje referenduma
Za člana Odbora Dragutina Papovića, poslanika Demokratske partije socijalista, problematičan je bio Medojevićev odgovor u kojem je naveo da smatra da referendum iz 2006. godine, kao niti jedan izborni proces u višestranačkom periodu, nije bio do kraja fer i demokratski.
''Glasao sam za nezavisnost, ali mislim da referendum nije sasvim bio fer i demokratski, jer nijesu svi imali iste uslove, u smislu korišćenja resursa i prostora za prezentaciju stavova'', kazao je, između ostalog, Medojević.
Papović je u komentaru naveo da iz nečijeg gledanja na referendum izvodi i zaključak o osjećaju za pravdu.
''Oni koji tvrde da nije bio fer i demokratski imaju iskrivljen osjećaj za pravdu, zbog toga mislim da na nekim važnim funkcijama ne bi imali taj osjećaj koji bi ih pravilno rukovodio za obavljanje dužnosti. Ujedno nam poručuju da Crna Gora nije postala država na fer i demokratski način. Onaj ko to tvrdi ne misli ništa dobro Crnoj Gori'', kategoričan je bio Papović.
Medojević je naveo da je frapiran takvim stavovima i etiketiranjem, odnosno pomanjkanjem osjećaja za nijansiranje u razmišljanju, na šta je Papović naveo da mu to nije bila namjera već polemika sa njegovim stavovima.
Poslanik DF-a Predrag Bulatović pobrojao je slučajeve u kojima je, kako je naveo, Medojević kao profesionalac, koji je imao drugačije promišljanje i u odnosu na pitanje nezavisnosti Crne Gore ili svojevremeno podržavao Antu
Markovića, imao dovoljno hrabrosti da zastupa lidere Demokratskog fronta i da upravo zbog toga će u stavovima „druge strane“ uvijek biti etiketiran kao „advokat zavjerenik“.
Pritisci i mandati
Profesor Blagota Mitrić ukazao je na neka lična iskustva, direktne ili pobočne pokušaje pritiska ili neslaganja, ali je istakao da je on u više situacija reagovao tako što bi podnosio ostavku kad se sa nečim nije slagao ili je bilo pokušaja uticaja (u Pravosudnom savjetu svojevermeno) ili na poziciji predsjednika Ustavnog suda.
Izabrao je da se, kaže, drži savjesti, zakona i – Ustava.
Na pitanje Branke Bošnjak iz Pokreta za promjene da li je odgađanjem lokalnih izbora prekršen Ustav, Mitrić je kazao da ono nije moguće i ne može se porediti sa pomjeranjem termina glasanja u Tivtu zbog pandemije.
Preispitivanje instituta
Kandidatkinja Gordana Mitrović, koja se školovala i radila u Srbiji, odnosno Vojvodini, gdje je provela veći dio profesionalnog angažmana, između ostalog kao advokatica, navela je da je nakon povratka u Crnu Goru procijenila da bi u Sudskom savjetu mogla da doprinese ispunjavanju evropske agende, koja za sada ukazuje da smo podbacili.
Na pitanje poslanika Srđana Pavićevića o tome što misli o ukidanju verbalnog delikta, odnosno da li bi ponovo trebalo uvesti odgovornost za klevetu, navela je da treba inkriminisati to djelo, ali biti pažljiv sa primjenom sankcija, jer je to osjetljiva zona u balansu između davanja slobode i ograničenja.
Kandidat Mitar Mugoša, koji je u jednom periodu bio i predsjednik Udruženja tužilaca Crne Gore, kazao je da postoji puno prostora za promjene i da treba obratiti pažnju na određivanje pritvora, kontrolu optužnice, institut svjedoka saradnika... Založio se i za rigoroznu kontrolu sporazuma o priznanju krivice.
Advokat Velija Murić apelovao je na članove Odbora i parlament da u širokom izboru odaberu najbolje ljude za koje smatraju da će doprinijeti da se vrati povjerenje u institucije a da „demokratski svijet ne upire prst u nas kao endemski loš primjer“.
