Sastanak na kome će se diskutovati o tome održaće se danas u kabinetu premijera Mila Đukanovića. Kako se očekuje, sastanku kod premijera će prisustvovati ministar finansija Igor Lukšić, a moguće je očekivati prisustvo guvernera Centralne banke Ljubiše Krgovića. Nakon toga, Đukanović će sa pomenutim saradnicima sastati sa predstavnicima MMF-a, čija misija boravi u Crnoj Gori.
Sastanak je konsultativnog karaktera a nije isključena mogućnost da se donese odluka o aranžmanu sa MMF-om, kako je i najavljeno tokom nedavnog sastanka Vladinih zvaničnika sa čelnicima fonda u Sjedinjenim Američkim Državama.
Misija MMF-a već 12 dana u Crnoj Gori sagledava makroekonomsku situaciju, reforme u bankarskom sektoru, sprovođenje mjera borbe protiv krize, kao i finansijske planove za ovu godinu.Iz CBCG su stava da bi aranžman djelovao stabilizujuće na ekonomiju, bankarski sektor, i da bi poboljšalo ambijent za nošenje sa problemima u realnoj ekonomiji.
Misija je zabrinuta zbog prevelikog zaduženja Crne Gore u odnosu na trenutno stanje u ekonomiji.
Svaka zemlja od MMF-a može uzeti novca srazmjerno kvoti koju ima u MMF-u.
Ta kvota se množi sa nekom brojkom. Crnogorska kvota kod MMF-a je 27,5 miliona specijalnih prava vučenja ili 41,2 miliona dolara što je blizu 30 miliona eura. Ta kvota se množi sa cijelim brojem, u ovom slučaju najvjerovatnije sa -sedam.
Crna Gora nije od 2007. godine ulazila u aranžman sa MMF-om a razlog za nepotpisivanje formalnog aranžmana i memoranduma o finansijskoj i ekonomskoj politici, je bio čvrst stav MMF-a koji državu odvraća od zaduživanja za velike infrastrukturne projekte.
Najstrožije zahtjeve MMF je postavio nakon potpisivanja nastavka aranžmana sredinom 2002. godine, kada se Crna Gora morala obavezati na likvidaciju kontraverznog of-šor koncepta, povećanju cijene električne energije, prodaji banaka sa državnim kapitalom, liberalizaciji tržišta, kao i ukidanju necarinskih mjera zaštite domaće privrede.
O mogućnosti aranžmana sa MMF-om, bi trebao da raspravlja i crnogorski parlament.
P.Z.
