Savić ističe da je partikularni interes ispred nacionalnih i interesa građana Crne Gore.
Kada je riječ o borbi protiv stranih uticaja, Savić kaže da se to pitanje može riješiti jačanjem institucija i što bržoj integraciji u EU.
“Naša integracija u NATO je garant naše bezbjednosti i uvjeren sam da bismo, kada ne bi bilo tog okvira u kojem je Crna Gora, imali težu poltičku krizu nego što je danas imamo. Na taj način se gubi značajan prostor za manevar Rusije i njenih satelita”, navodi Savić.
Dodaje da je Rusija u Srbiji uspjela u potpunosti da promijeni političku agendu i nametne vrijednosti po uzoru na predsjednika Rusije Vladimira Putina.
“Sjutra da (Aleksandar) Vučić postane premijer, istu bi količinu moći imao kao sada na poziciji predsjednika”, navodi Savić.
U Crnoj Gori je, dodaje, nekoliko struja za prodor tog interesa.
“To dokazuju i javni nastupi i načini finansiranja. DF je uspio da uđe u vlast, što je izrazito pomognuto Srpskom pravoslavnom crkvom”, podsjeća Savić.
Haotično stanje u Crnoj Gori, ocjenjuje, sa političke preliveno je na društvenu situaciju.
“Količina informacija koje dolaze iz institucija utiče na nesigurnost građana i njihovo promišljanje. Funkcionisanjem institucija sistema, bez strateške komunikacije koja je usmjerena na građanina i njegov interes, dobili smo haotičnu sliku, vakuum u kojem se smjenjuju informacije i njihov broj se konstantno povećava”, pojašnjava Savić.
Sagovornik Gradske RTV ističe da takvo djelovanje dovodi do situacije u kojoj su građani “izgubljeni u prostoru i vremenu”, a konstantno čujemo da su odluke na njima.
“Čovjek odlučuje racionalno, ali mu za taj racio svakako trebaju pouzdane informacije. Nažalost, mi to u proteklih nekoliko godina ne živimo u Crnoj Gori. Političko je vezano i za gubljenje pravne sigurnosti i povjerenja u pravni i politički sistem. Ako oni koji treba da usvajaju zakone i zakonski drže ovu zemlju pristojnom, to ne rade na najbolji mogući način, onda je to poruka građanima da uskrate povjerenje tim institucijama”, navodi Savić, dodajući da će biti neophodno vrijeme za vraćanje izgubljenog povjerenja.
Nakon demokratskih promjena, dodaje, nijesmo imali zaokret institucija prema građanima.
“Neki bi trebalo da odustanu od političkog razmišljanja za koje se pokazalo na ogromnom broju primjera da je jako destruktivno i da ne doprinosi opštem dobru. Oni koji traže lijek, traže ga na pogrešnom mjestu, bez prethodno uspostavljene političke dijagnoze. Potrebne su nam konkretne analize pravnog i političkog sistema, strateška komunikacija prema građanima i dokumenti koji su u interesu građana, koji rješavaju i pravne i političke probleme iz svih oblasti društvenog života, a koji treba da budu jako uvezani sa evropskim integracijama”, ocjenjuje Savić.
Dodaje da je to put koji bi nas odvojio od dnevne politike.
Govoreći o izmijenjenom Zakonu o predsjedniku, Savić kaže da je i u proceduralnom smislu diskutabilan.
“Ovaj zakon nije u skladu sa Ustavom. Ima pravne rupe i uvodi sisteme koji nijesu prepoznati u pravu i književno je manjkav, da ne kažem nepismen”, navodi Savić.
Ocjenjuje da je sve to rezultat političke i parlamentarne kulture koju živimo posljednjih nekoliko godina.
“Ta kultura je doprinijela da na plenumu može da se nađe onakav zakon. Ovaj Predlog zakona direktno utiče na ustavno ustrojstvo države, i potpuno remeti podjelu vlasti. Pogrešna je percepcija demokratskog standarda da je demokratija vladavina većine jednostavno shvaćena u parlamentu gdje većina ‘može sve’. To je opasan presedan za ovakvu političku i društvenu zajednicu u Crnoj Gori zato što mi sjutra očekujemo da bilo koja druga većina može sve, a ova je dala sebi za pravo da zakonom mijenja nadležnosti predsjednika. Uspostavljen je narativ da svi koji kažu nešto protiv zakona brane personalno predsjednika Mila Đukanovića. To je smiješan pokušaj”, zaključuje Savić.
