U skladu sa Ustavom Crne Gore, navodi Brajović, predsjednik, Skupština i Vlada učestvuju u procesu izbora šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava. Ustav u članu 95 stav 6 određuje da Predsjednik Crne Gore postavlja i opoziva ambasadore i šefove drugih diplomatskih predstavništava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz mišljenje odbora Skupštine nadležnog za međunarodne odnose.
"Iako je nadležnost u ovoj oblasti jasno definisana Ustavom, realizacija izbora novih najviših diplomatskih predstavnika zemlje i njihovog opoziva, u aktuelnim uslovima kohabitacije, ne teče bez komplikacija i pokušaja zaobilaženja procedura koje nalažu Ustav Crne Gore, Zakon o vanjskim poslovima i dobra praksa konsultovanja najviših nosilaca vlasti stvarana tokom 15 godina nakon obnove nezavisnosti", pojašnjava Tamara Brajović.
I pored jasno definisane procedure, kako kaže, pojedinim diplomatsko-konzularnim predstavništvima data je instrukcija da zatraže agreman države prijema za kandidate za ambasadore, bez prethodne saglasnosti predsjednika Crne Gore. Takvi potezi imaju za posljedicu ne samo narušavanje ugleda zemlje, već i dovođenje drugih država i njihovih nadležnih organa u zabludu.
"Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da je ustavna nadležnost predsjednika države ne samo da postavlja i opoziva ambasadore, već i da predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, dužni smo tim povodom obavijestiti potencijalne zemlje prijema, kao i javnost da je predsjednik podržao predloge Vlade za ambasadore u Italiji, Kosovu, Njemačkoj, Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu i šefove misija pri Savjetu Evrope i Ujedinjenim nacijama", navodi savjetnica Mila Đukanovića.
Predsjednik je odbio, ili se još uvijek nije finalno odredio prema predlozima Vlade za ambasadore u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, SAD, Sloveniji, Srbiji, Svetoj Stolici, Španiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i pri Evropskoj uniji.
Prema informacijama koje su date medijima od strane MVP, Vlada Crne Gore je usvojila predloge za 12 ambasadora.
"Predlaganjem kandidata za ambasadore koji nijesu odobreni od predsjednika Crne Gore, Vlada, iako zna da predsjednik neće donijeti ukaz za njihovo postavljenje, niti im izdati akreditivno pismo, bez čega ne mogu imati ni zvanje izvanrednog i opunomoćenog ambasadora, svjesno izigrava procedure na nacionalnom nivou, krši dobru praksu, narušava kohabitaciju i srozava međunarodni ugled zemlje", ističe Brajović.
Ovakvo postupanje je, dodaje, unutrašnja stvar i problem Crne Gore.
"Ali kad se Vlada obrati nekoj suverenoj zemlji i zatraži agreman za kandidata za kojeg zna da nema podršku predsjednika, onda je takvo postupanje dovođenje u zabludu te partnerske zemlje i njene administracije, i svjesno izigravanje povjerenja. Sve ukupno, riječ je, ponavljamo, o potpunom urušavanju ugleda Crne Gore, i o neozbiljnom i neprihvatljivom postupanju", ističe savjetnica predsjednika Crne Gore za vanjsku politiku.
Predsjednik Crne Gore, navodi, u tome neće učestvovati.
"Zato ovim putem obavještavamo nadležne organe u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Kini, Mađarskoj, SAD, Sloveniji, Srbiji, Svetoj Stolici, Španiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Evropskoj uniji, kao i ambasade ili predstavništva ovih zemalja/organizacija u Crnoj Gori na rezidentnoj ili nerezidentnoj osnovi, da ne postoji saglasnost vlasti koje učestvuju u kohabitaciji u Crnoj Gori o predlogu kandidata koji bi Crnu Goru predstavljali u ovim zemljama/organizacijama, i da svaki kandidat o kojem su informisani bilo putem medija ili formalno ne uživa saglasnost predsjednika Crne Gore", piše u saopštenju.
Predsjednik poziva Vladu Crne Gore da obustavi ili povuče zahtjeve za agremane, i da poštuje nacionalne zakone i međunarodne konvencije.
"Ukoliko se nastavi sa ovakvom neprihvatljivom praksom, javnost, domaća i međunarodna, će ubuduće biti upoznata sa svakim dogovorom koji se postigne na relaciji predsjednik - Vlada i Skupština u vezi s diplomatskim predstavljanjem u svakoj konkretnoj zemlji, bez navođenja imena kandidata, čiju zaštitu nalaže dobra diplomatska praksa", zaključuje Brajović.
