Savjetnici u Osnovnom sudu u Podgorici Danilo Pajović, Jelena Srdanović, Ljubinko Merdović, Zorana Lakićević, Amer Hadžajlić, Milorad Đikanović, Miljan Raičević, Jovana Ašanin, Đurđica Ćupić Šanović, Sanja Raković Đuretić, Nemanja Pejović, Ksenija Vuksanović, Nađa Pešić, Bojan Ivanović, Ivana Nikitović, Radojka Nišavić, Valentina Brdnjada, Ana Šofranac, Danica Vojinović, Jovana Milonjić, Jovana Bojović, Stefan Dožić, Dragana Potpara, Jovana Nikolić, Ivana Jović, Danica Vulanović, podnijeli su danas Ministarstvu finansija primjedbe, sugestije i predloge na nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zarama zaposlenih u javnom sektoru, za koji je, javna rasprava u toku.
Kao jednu od primjedbi navode prepoznavanje savjetnika u prekršajnim, osnovnim i višim sudovima, Apelacionom, Upravnom i Privrednom sudu, Višem sudu za prekršaje i savjetnika u osnovnim i višim državnim tužilaštvima kao zvanjima iz kategorije nosilaca pravosudnih funkcija, i uvrštavanje gorepomenutih savjetnika u Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na način što bi im se utvrdili koeficijenti za zarade u iznosu od najmanje 12.00
"Predloženim izmjenama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u predviđene su, između ostalog, i zarade nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija. S tim u vezi su, za utvrđivanje zarade nosilaca pravosudnih funkcija i sekretara, zavisno od zvanja, složenosti, odgovornosti i značaja u većini sudova utvrđeni koeficijenti i to za predsjednika Suda, sudije i sekretara suda", navode u obrazloženju.<
Primjedba se, dodaju, odnosi na činjenicu da su savjetnici u osnovnim sudovima, sudovima za prekršaje, kao i u Privrednom, Upravnom, Apelacionom sudu, Višim sudovima kao i savjetnici u tužilaštvima izostavljeni iz tabela, dok su savjetnici u Vrhovnom sudu, Vrhovnom državnom tužilaštvu i Specijalnom državnom tužilaštvu predviđeni kao posebna kategorija sa utvrđenim koeficijentom.
"Podnosioci primjedbe smatraju da je navedenim rješenjem izvršena diskriminacija prema zaposlenima, savjetnicima u sudovima i državnim tužilaštvima. Ostaje nejasno na koji način su savjetnici u Vrhovnom sudu, odnosno VDT i SDT-u prepoznati kao nosioci pravosudnih funkcija, dok ostali savjetnici u sudovima i tužilaštvima to nisu. Ovakvo postupanje bilo bi u suprotnosti sa članom 8 Ustava Crne Gore, i sa članom 14 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i članom 1 Protokola broj 12 uz istu, kao sastavnim djelovima unutrašnjeg pravnog poretka u skladu sa članom 9 Ustava Crne Gore", navode u dopisu upućenom Ministarstvu finansija.
Ukazuju da ne postoji niti jedan validan i opravdan razlog da se vrši ovakvo izdvajanje, pa bi ovakvim Zakonom, ako izmjene budu usvojene, izvršilo selektivno i nepravedno postupanje.
"Ukazujemo da sve kategorije savjetnika, koje nesporno shodno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima čine posebna zvanja, za koja je kao uslov za zasnivanje radnog odnosa propisan položeni pravosudni ispit i najmanje 3 godine radnog iskustva u visokoj stručnoj spremi - VII1 nivo kvalifikacija obrazovanja. Napominjemo da je u većini sudova pravilnicima o sistematizaciji radnih mjesta predviđeno npr. da su za poziciju sekretara suda potrebni jednaki uslovi kao i za poziciju savjetnika u sudovima (isti nivo kvalifikacija, radno iskustvo u jednakom trajanju, položen pravosudni ispit itd.). U sudovima gdje mjesta sekretara nisu popunjena, ove pozicije pokrivaju savjetnici, omogućavajući na taj način nesmetano vršenje poslova suda i sudske uprave. Osim toga, savjetnici u državnim tužilaštvima po ovlašćenju tužilaca zastupaju optužne akte, dok savjetnici u vanparnici, u postupcima raspravljanja zaostavštine uzimaju sudom sve izjave i predloge učesnika (što je ovlašćenje notara, ako se zaostavština raspravlja pred njim, a prednje dovoljno govori o značaju savjetnika)", navode u dopisu.
Budući da, kako navode, predmentim predloženim izmjenama nije predviđeno uvećanje zarada samo sudijama Vrhovnog suda i tužiocima u Specijalnom i Vrhovnom tužilaštvu, već uvećanje koeficijenata svim sudijama, to bi analogno uvećanje trebalo da obuhvati i sve savjetnike u pravosuđu, bez diskriminacije i selektivnog pristupa.
"Prema trenutnim zakonskim i podzakonskim rješenjima: koeficijenti sekretara sudova i državnih tužilaštava i savjetnici u Vrhovnom sudu i Vrhovnom državnom tužilaštvu prepoznati su Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru sa visinom koeficijenta 10.81; dok su koeficijenti ostalih savjetnika u sudovima/državnim tužilaštvima prepoznati Granskim kolektivnim ugovorom za oblast uprave i pravosuđa sa visinom koeficijenta 10.20", navode u dopisu
Pošto je. kako navode, najavljenim izmjenama predviđeno povećanje koeficijenata za sekretare sudova i tužilaštava i savjetnike u Vrhovnom sudu i Vrhovnom tužilaštvu na 12.00; a za savjetnike u Specijalnom državnom tužilaštvu uvrštavanje u Zakon i povećanje koeficijenta na 12.00, to savjetnici drugih sudova smatraju da su navedenim predloženim izmjenama neosnovano i nepotrebno izostavljeni i diskriminisani.
"Predlog se odnosi na činjenicu da ako već nije moguće njihovo potpuno izjednačenje, da se izmjenama zakona ide "najmanje" u sl-edećem pravcu:
- Prepoznavanje savjetnika u prekršajnim, osnovnim i višim sudovima, Apelacionom, Upravnom i Privrednom sudu, Višem sudu za prekršaje i savjetnika u osnovnim i višim državnim tužilaštvima kao zvanjima iz kategorije nosilaca pravosudnih funkcija, što oni zaista jesu.
- Uvrštavanje gorepomenutih savjetnika u Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na način što im se utvrdili koeficijenti za zarade u iznosu od najmanje 12.00", navode u dopisu.
U slučaju da se Ministarstvo finansija ogluši o njihove predloge, ukazuju da bi navedenim bio povrijeđen fundamentalni princip Zakona o zaradama u javnom sektoru iz člana 5 stav 1 tačka 1, a radi se o ujednačenosti zarada u javnom sektoru za rad na istim ili sličnim poslovima i radnim mjestima koji zahtijevaju isti nivo odnosno podnivo kvalifikacija.
Dakle, za, kako kažu, poslove savjetnika u sudovima i državnim tužilaštvima zakonski uslovi za zasnivanje radnog odnosa ne razlikuju se u značajnoj mjeri od savjetnika u Vrhovnom sudu, Vrhovnom i Specijalnom tužilaštvu osim u malo dužem radnom iskustvu, dok je sa sekretarima sudova i tužilaštava u cjelosti podudaran.
"Apelujemo da se naše primjedbe uvaže, a prednje iz razloga koji je svima poznat - nemogućnost popunjavanja kadra u sudovima i državnim tužilaštvima, a prednje iz veoma jasnih razloga - niska zarada u odnosu na trud koji je savjetnik uložio u svoj rad i polaganje pravosudnog ispita, koji se, prema sadašnjim rješenjima, vrednuje na način što je njegova zarada za oko 70 eura viša od iznosa minimalne zarade na nivou države, što bi se moglo okarakterisati kao porazno. Ovim izmjenama ojačala bi se nezavisnost pravosuđa, jer su upravo sudski i tužilački savjetnici buduće sudije, a po trenutnom obimu posla i nivou odgovornosti, zaista čine dio nosilaca pravosuđa", zaključuju u saopštenju.
