On je u emisiji Link na Radiju Crne Gore kazao da ne želi da ulazi u dublje analize najave ministra finansija Milojka Spajića .
"Ja sam siguran da su u tom pravcu uzeli u obzir sve faktore, posebno faktore prihodne strane koji treba da nadomjeste sva sredstva koja bi se na ovaj način izmjestila i kako bi Fond funkcionisao normalno" rekao je Šćekić, prenosi portal RTCG.
Smatra da niko normalan ne bi dozvolio da se ugrozi zdravstveni sistem Crne Gore.
"Smatram da su iz Ministarstva debelo razmišljali o tome i ja neću da otvaram bilo kakvu sumnju da nijesu na najbolji način ispitali sve moguće momente koji mogu uticati na funkcionisanje sistema. Nama u Fondu je cilj da dobijemo sredstva koja su predviđena budžetom i mi u dalju priču nećemo ulaziti. Vrijeme će pokazati da li su te mjere dobro sagledane”, kazao je on.
Dug Fonda za zdravstvo 45 miliona
Šćekić je kazao da su u ovom trenutku dugovanja sa prispjelim obavezama Fonda oko 45 miliona. Činjenica da je oko 70 odsto tih sredstava dug jednom privrednom subjektu, po njegovim riječima, pokazuje koliko je u prethodnom periodu FZO vođen podređen pojedinačnom, a ne opštem interesu.
Budžet za zdravstvo je 11 miliona manji nego što je projektovano.
“Svakako da su ta sredstva nama kao zdravstvu za nas jako potrebna, ali vjerujem da će kroz budžetsku rezervu Ministarstvo finansija nadomjestiti potrebna sredstva do kraja godine. Svaka država koja ozbiljno funkcioniše ne smije dovoditi u pitanje stanje zdravstvenog sistema i mislim da će ova vlast i Vlada u tom pravcu razmišljati i obezbijediti sva potrebna sredstva kako bismo kvalitetno funkcionisali”, kazao je Šćekić.
Smatra da je funkcionisanje zdravstvenog sistema dobro.
"Ali dug od 40 miliona koji smo zatekli je svakako opterećenje i nešto što koči da obezbijedimo sve što nam je potrebno", kazao je direktor FZO.
Zato su tražili dodatnih 10 miliona.
"Sredstva su potrebna. Očekujemo da će Ministarstvi finansija sve to nadomjestiti, ali moram reći da i u ovom momentu dugovanja sa prispjelim obavezama Fonda su oko 45 miliona. Mogu reći da se 75 odsto tih sredstava odnosi na jedan privredni subjekt, to pokazuje koliko je u prethodnom periodu FZO pogrešno vođen i koliko je čitav zdravstveni sistem podređen pojedinačnim interesima, a ne opštem interesu", kazao je on.
Nema gužve ispred apoteka
Lijek na recept od prije nekoliko dana nije moguće podići u svim privatnim apotekama, kao ranije, jer je stupila na snagu odluka Fonda za zdravstveno osiguranje da ograniči mjesta za izdavanje terapije.
Govoreći o gužvama koje su zbog toga nastale, a o kojima su pisali mediji, Šćekić kaže da je došlo do pogrešnog informisanja javnosti na koje utiče lobi čiji je interes na tržištu ugrožen.
"Ne možemo zdravstveni sistem u koji spadaju i apoteke podrediti pojedinačnom interesu. Bilo je informacija da će biti gužve, da se neće moći podići ljekovi, evo u ovom momentu nema čekanja, sve normalno funkcioniše", rekao je on.
On je dodao da na ovom broju, 55 Montefarmovih i 79 privatnih apoteka, sistem normalno funkcioniše i građani mogu lako da dođu do lijeka.
"Pogrešna je informacija bila da će samo dvije apoteke izdaju ljekove na recept. Građani moraju da znaju da dvije apoteke može da ima jedan vlasnik, a vlasnika je dosta i u ovom momentu u Podgorici ih imamo uz 25 Montefarmovih apoteka, blizu 50 apoteka koje su i ranije funkcionisale", kazao je on.
Klinički će raditi punim kapacitetom, liste čekanja su već manje
Govoreći o raskidu ugovora sa određenim privatnim zdravstvenim ustanovama, Šćekić kaže da se treba zapitati kako je došlo do toga da javno zdravstvo ne može pružiti određene usluge, a može ih pružiti privatnik.
"Naš cilj nije da dovedemo u pitanje liječenje naših građana. Naprotiv, nama su na prvom mjestu građani i sve što radimo, radimo zbog njih. Bilo je čekanja, ali iz dana u dan liste su manje, usluge se povećavaju. U KCCG-u radi se u dvije smjene i vikendom. To pokazuje koliko je zdravstveni sistem opredijeljen da ide u susret potrebama pacijenata", istakao je on.
Smatra da je i u ovom slučaju riječ o pojedinačnim interesima.
"Nikad ne može biti kvalitetnija usluga u privatnom sektoru, nego u Kliničkom centru. Nama nije cilj da ugasimo privatni sektor, već da ga osnažimo, bez kvalitetnog javnog zdravstva, ne može biti ni privatnog", objasnio je Šćekić.
Kazao je da je cilj da se obezbijede aparati u nekoliko bolnica koji će pružati usluge mnogo redovnije i gdje će se liste čekanja smanjiti.
"Brzo će biti u Pljevljima skener, magnetna rezonanca u Beranama, za sljedeću godinu planiramo u Nikšiću i u Kotoru da jedna bude na primorju. Do tada će se Klinički centar postarati da radi punim kapacitetom kao što i sada rade. Onamo gdje ne možemo stići do Nove godine imamo ugovor s postojećim privatnim zdravstvenim ustanovama i neće biti zastoja", istakao je on.
Dodao je da građani ne treba da budu zabrinuti.
